Kako da znamo da li je probiotik koji uzimamo efikasan

U BiH je registrovan velik broj probiotika, pa se postavlja pitanje da li su svi probiotici efikasni? Razgovarali smo sa Prim. Elidom Hadžić, mr.ph., načelnicom Bolničke apoteke KB Zenica o tome na šta trebamo obratiti pažnju kada se odlučujemo za probiotike.

U posljednje vrijeme se sve češće spominje termin crijevna "Mikrobiota". Šta on zapravo znači?

Mikrobiota predstavlja zajednicu svih mikroorganizama u crijevima, od izuzetnog značaja za naše zdravlje. U normalnim uslovima, dobre bakterije čine oko 90% mikroorganizma koji žive u crijevima čovjeka. Više od 70% imunih ćelija takođe je smješteno u crijevima. Njeno pravilno funkcionisanje podrazumjeva fini balans i ravnotežu između dobrih i loših mikroorganizama koji je sačinjavaju.

Međutim, različiti faktori poput infekcije izazvane virusima i bakterijama, ishrane, stresa, godine života, raznih hroničnih i akutnih bolesti, kao i primjene nekih lijekova, prije svega antibiotika, mogu poremetiti ravnotežu i dovesti do stomačnih tegoba, upala, oslabljenog imuniteta, proljeva ili zatvora. To je znak da u našim crijevima vladaju loše bakterije.

Obzirom na velik broj različitih probiotskih proizvoda u BiH, kako da izaberemo pravi?

Kako u svijetu tako i kod nas, probiotici se često koriste i aktuelna su tema među stručnjacima i u opštoj javnosti. Prilikom izbora probiotskog proizvoda preporučujem da se uvijek konsultujete sa ljekarom ili farmaceutom, jer nisu svi probiotski proizvodi isti.

Određeni probiotici efikasni su za primjenu uz antibiotike, drugi ispoljavaju svoju efikasnost na primjer kod iritabilnog kolona. Posljednjih 10 godina sprovode se intenzivna klinička ispitivanja u pogledu primjene probiotika, te bi se stoga trebali osloniti na rezultate kliničkih dokaza prilikom izbora odgovarajućeg probiotika.

Ukoliko pacijenti piju antibiotik, šta je važno da znaju?

Antibiotici su, poslije analgetika, najčešće korišteni lijekovi, efikasni u liječenju raznih upala jer uništavaju bakterije koje ih uzrokuju. Ipak, oni nisu toliko precizni da "ubijaju" samo štetne bakterije, već mogu uništiti i one dobre koje sačinjavaju našu mikrobiotu i pomažu u normalnom funkcionisanju mehanizama probave.

Kod gotovo 35% osoba koji se liječe antibioticima pojavljuju se stomačne tegobe. Treba naglasiti da se neželjeni efekti mogu javiti već prvog dana primjene antibiotika, ali čak i do 8 sedmica poslije završetka terapije. Stoga su preporuke da se tokom primjene antibiotske terapije uzima i probiotski proizvod koji bi trebalo da obnovi i održi ravnotežu crijevne mikrobiote poslije djelovanja antibiotika.

Da li uvijek moramo uzimati probiotik sa 2-3 sata razmaka u odnosu na antibiotik?

Ukoliko je u pitanju probiotska bakterija onda je moj odgovor apsolutno da. U suprotnom će antibiotici uništiti dobre bakterije iz proizvoda, pa probiotik neće biti efikasan. Međutim, postoje probiotici za koje je dokazano da pomažu u sprječavanju i zaustavljanju dijareje izazvane antibiotikom, a mogu se uzimati istovremeno sa antibioticima.

Među brojnim probiotskim kulturama, postoji samo jedna probiotska kvasnica koja je u potpunosti otporna na djelovanje antibiotika - Saccharomyces boulardii. Ovaj probiotik se jedini može koristiti istovremeno sa antibioticima, jer oni na njega i ne djeluju. Jedna je od najbolje ispitanih probiotskih kultura u medicini i farmaciji.

Primienom probiotika S. boulardii, i to od prvog dana antibiotske terapije, možemo izbjeći neprijatna neželjena dejstva antibiotika kao što su nelagodni bol u stomaku i dijareja koji utiču na kvalitet života.

Da li je važna i doza probiotskog proizvoda?

Doza, odnosno količina probiotskog soja, koju unosimo je veomo važna jer od nje zavisi efikasnost. S obzirom na to da su probiotici živi mikroorganizmi, njihov broj vremenom opada u odnosu na prisutnu količinu u trenutku proizvodnje. Zato je jako važno da broj probiotskih kultura prikazan na pakovanju (izražen kroz jedinicu mjere CFU) označava broj mikroorganizama na kraju roka upotrebe probiotika, a ne u trenutku proizvodnje. Isključivo na taj način, proizvođač garantuje da će probiotik biti efikasan sve do isteka roka upotrebe.

Na koje još kriterijume treba obratiti pažnju prilikom kupovine probiotika u apoteci?

Živi mikroorganizmi, u probiotskom proizvodu, su veoma osjetljivi. Zbog toga je važno obratiti pažnju na pakovanje jer obezbjeđuje stabilnost probiotika. Ambijentalni faktori - svijetlost, vlaga i temperatura, pored kiseonika su glavni uzročnici smanjenog dejstva probiotskih proizvoda. Da bi mikroorganizmi u probiotskom proizvodu ostali živi, potrebno ih je sačuvati od tih faktora. Otuda ovi dobri mikroorganizmi zahtijevaju posebne uslove - od proizvodnje i pakovanja, preko transporta, pa sve do čuvanja.

Kako možemo obezbijediti maksimalnu zaštitu u cilju stabilnosti probiotika?

Maksimalnu zaštitu probiotskim kulturama i garanciju odgovarajućeg potrebnog broja do kraja isteka roka upotrebe, omogućava zaštitna folija ispunjena inertnim gasom koja omotava svaki blister u kutiji proizvoda. Inertni gas azot se dodaje u ovu foliju prilikom pakovanja proizvoda, što dovodi do istiskivanja kiseonika iz kesice, a to je posebno važno jer su probiotski sojevi uglavnom organizmi osjetljivi na kiseonik.

Na kraju da zaključimo, iz razgovora sa magistrom Elidom Hadžić, saznali smo da:

Nisu svi probiotski preparati isti i ako želimo zdravstvenu korist potrebno je da se prilikom izbora konsultujemo sa ljekarom ili farmaceutom koji će znati da nam preporuče probiotski proizvod koji ima dovoljan broj kliničkih dokaza koji potkrepljuju njegovu efikasnost za konkretnu indikaciju. Jedan od najbolje proučenih probiotika u prevenciji dijareje je kvasnica S. boulardii koja se jedina može koristiti u isto vrijeme sa antibioticima.