Jevrejsko Sarajevo: Ulice, palate i pjesme bez kojih bi grad bio neprepoznatljiv
Turu je vodio predsjednik Udruženja Hagada Eli Tauber, a njoj su prisustvovali sarajevski turistički vodiči kako bi uskoro bili u mogućnosti ponoviti obilazak za znatiželjne goste i turiste.
"Tura počinje ispred Bosanskog kulturnog centra koji je nakada bio najveća sinagoga na Balkanu. Nakon njega izlazimo na Titovu ulicu gdje se susrećemo sa važnim objektima koji su i danas simbol grada. Potom Ferhadijom uz razgovor o Jevrejima dolazimo do Muzeja Jevreja BiH, poslije čega odlazimo u Aškenašku sinagogu, gdje je objašnjena historija o Aškenazima i njihovom dolasku u Sarajevo. Nakon dolaska na Jevrejsko groblje tura se završava u Zemaljskom muzeju obilaskom sarajevske Hagade", rekao je Tauber za Klix.ba dodavši da su za goste grada otvorena i vrata jevrejske suvenirnice pokraj ulaza u BKC.
Turistički vodiči su do sada znanje o jevrejskim znamenitostima u Sarajevu crpili uglavnom sa interneta i, kako Tauber kaže, upravo je to razlog organizacije ture kako bi se vodičima poklonila određena edukacija poslije koje bi glavni grad BiH mogli otvoriti prema gostima i turistima koje zanima priča o Jevrejima.
Zanimljivi detalji
Ono što većina građana Sarajeva vjerovatno ne zna jeste da je današnja ulica Ćemaluša nekada bila tzv. jevrejska ulica zbog činjenice da su je u današnjem obliku izgradili Jevreji.
U njoj je živjelo nekoliko imućnih jevrejskih porodica, a među njima i porodica Albahari iz Tešnja, po čijem je članu i partizanu Šalomu Albahariju Ćemaluša nekada i nosila ime.
Pored domova, u ulici Ćemaluša danas još uvijek stoji jevrejska škola i zgrada jevrejske zadruge. Nedaleko od Ćemaluše i pokraj današnjeg BKC-a nalazi se Zavod za razvoj KS koji je nakada bio sjedište Jevrejske općine.
Turisti će imati priliku čuti priču o Mojci Salomu i njegovoj palati koja i danas stoji u Titovoj ulici. Salomova palata na svom ulazu još uvijek ima ugravirane inicijale MS i manje-više očuvan originalni izgled iz 1912. godine. Ono što je zanimljivo za ovaj prelijepi objekat jeste da je on bio prva stambena zgrada izgrađena isključivo za iznajmljivanje.
Nešto dalje od Salomove palate nalazi se Vječna vatra, spomenik palim borcima NOB-a. Ono što je manje znano jeste da je palata ispod koje počiva plamen slobode bila prvi sarajevski hotel koji je izgradio mađarski Jevrej.
Prostor glavnih ulica od Baščaršije do Skenderije nekada je bio prepun prodavnica u vlasništvu Jevreja. Njih čak 630 registrovano je u starim dokumentima koji datiraju iz 1941. godine.
Jevreji žive u Sarajevu skoro 500 godina i sa sobom su donijeli španski i portugalski jezik, pjesme, kuhinju i religiju. Dio toga postao je nerazdvojivi dio kulture grada Sarajeva, kao što je pjesma "Kad ja pođoh na Bentbašu" koja je u iskonskom izdanju zapravo sefardska sinagogalna pjesma.
Edukacija
Ovi i još mnogi zanimljivi detalji o Sarajevu bit će prezentovani turistima zahvaljujući vodičima edukovanim na današnjoj probnoj turi.
Udruženje Hagada je sve organizovalo uz pomoć turističkih agencija "Insider" iz Sarajeva i "Fortuna" iz Mostara, a posebno predstavništva Konrad Adenauer Stiftung koje je finansijski pomoglo edukaciju o sarajevskim Jevrejima.
Sarajevska razvojna agencija SERDA uključila se u ovaj projekat smatrajući da edukacija turističkih vodiča grada Sarajeva doprinosi, prije svega, njihovom ekonomskom stabiliziranju, a najvažnije je što se na taj način podiže nivo turističke ponude Sarajeva.
Edukacija je počela seminarom za turističke vodiče koji je održan u utorak u prostorijama SERDA-e.
