{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Jedinstvena povijest: Cazinskoj Gradskoj džamiji je luster poklonio i sam car Franjo Josip

11.3.2018. u 13:17
383
138
Jedinstvena povijest: Cazinskoj Gradskoj džamiji je luster poklonio i sam car Franjo Josip
383
Podignuta na čunjastome uzvišenju iznad stare jezgre grada i u potpunosti dominirajući okolinom, Gradska džamija u Cazinu kroz historiju je bila jedan od najvećih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini u kojoj je klanjalo i do 2.000 ljudi.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Gradska džamija u Cazinu smještena je na najvišem platou utvrde Starog grada, koji je sagrađen, sudeći prema arheološkim nalazima i ostacima bedema, u srednjem vijeku. Tada su, prema historičaru Lopašiću, Cazin i okolicu nastanjivali pripadnici prekovelebitskoga plemena Kačića.

Kao crkvena župa Cazin je pripadao crkvenome kotaru psetskome, koji je bio dio Kninske biskupije. U historijskim izvorima, Cazin se najčešće spominje od 1522. godine, kada su Osmanlije osvojile Knin. Tada je ovaj grad postao sjedište kninskih biskupa.

Godine 1576. na mjestu tadašnje, unutar bedema srednjovjekovne cazinske utvrde, izgrađena je džamija. U tom obliku, džamija je preživjela godine i vijekove, da bi bila srušena 1879. godine. Ipak, iste godine sagrađena je nova džamija i to sa drvenom munarom, koja je bila jedna od najvećih u našoj zemlji. Prema zapisima historičara, ali i usmenim predajama, u njoj je klanjalo 2.000 ljudi.

"Cazinska gradska džamija prije rata je bila jedna od najvećih džamija u BiH. S obzirom na to da je u Cazinu petak pijačni dan, svi muslimani koji su u petak dolazili su Cazin na pijacu su dolazili na džumu-namaz u Gradsku džamiju. Stari ljudi pripovijedaju da je petkom na džumi-namazu znalo biti i dvije hiljade ljudi, pa ako neko na vrijeme nije došao, tj. bar sat vremena prije, nije mogao ući ni u džamijski harem, a kamoli u džamiju", priča nam Smajo Šabić, imam Gradske džamije.

Džamija specifičnog izgleda



Džamija, koja je danas nacionalni spomenik, ima oblik izduženoga pravougaonika, ukupnih dimenzija 14 x 28 metara. Visina objekta, mjerena od poda do ravne tavanice, iznosi 8 metara. Građena je od kamena, a zidovi, debljine 85 cm, izvana su malterisani, iznutra krečeni. Krov na četiri vode je bio pokriven crijepom, a od 2002. godine je pokriven švedskim limom koji podsjeća na crijep.

Vanjski izgled ove džamije se potpuno razlikuje od drugih džamija. Na sve četiri strane fasada džamije, koja je obojena u bijelo, istaknutom crtom je podijeljena na dvije razine. Džamija ima 39 prozora raspoređenih u dva horizontalna reda.

Prvobitna drvena munara, zamijenjena je 1924. godine vitkom kamenom munarom, visine oko 31 m, sa otvorenom galerijom, odnosno šerefom, smještenom desno od ulaza.

Unutarnji prostor džamije je podijeljen na tri razine. U prizemlju je veliki ulazni prostor sa dva simetrično postavljena stepeništa koja vode na mahfil. Prostor je podijeljen na tri dijela: središnji koji vodi u prostor za molitvu, desno od ulaza u džamiju je abdesthana, a lijevo mekteb. Adaptacija toga prostora je izvršena 2002. godine.

U prostoru za molitvu postavljena su dva reda drvenih stupova koji nose mahfil i tavanicu. Prostor ispred mihraba je izduljen i uokviren stupovima i ogradom, čime je u prizemlju razbijeno jedinstvo prostora za molitvu.

Luster u džamiji poklonio car Franjo Josip



U sredini džamije nalazi se prelijepi luster u kojem su nekada bile čaše sa uljem, a danas sijalice. Luster je u Cazin poslao, ni manje ni više, nego austrougarski car Franjo Josip, čim je džamija napravljena 1880. godine.

U prednjem desnom dijelu džamije, pored sobe za itikaf, nalazi se prostor sa starim knjigama, novinama i časopisima. Neke su starije i od stotinu godina, a danas rijetki, praktično skoro niko, ne zna puno o njima.

Na džamiji i zidinama Starog grada do sada su nekoliko puta vršeni istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi. Sredinom 70-tih godina prošlog vijeka otkrivena je četvrtasta kula uz zapadni dio zid grada, a tada je konstatirano i da je džamija, zbog urušavanja bedema, ugrožena sa jugoistočne strane. Stoga je cijelom duljinom izvršena rekonstrukcija jugoistočnoga bedema grada prema visini na očuvanim dijelovima.

"Prilikom prošlogodišnjeg renoviranja džamijskih stepenica pronađen je fenjer koji je proizveden u Austriji 1890. godine te nekoliko praznih konzervi i sanduka od municije i čahura", kaže efendija Šabić, dodajući da u džamiju danas dolazi manje vjernika zbog činjenice da je poslije rata sagrađeno još nekoliko džamija u ovom gradu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: