Gastro
2

"Žuta riža" (ne) dolazi u obzir

SRNA
Naučnici "lome koplja" oko kvaliteta tzv. žute riže koja bi mogla pomoći u prehranjivanju gladnih.

Za jedne je to idealno sredstvo u borbi protiv neuhranjenosti i gladi miliona, a za druge - dokaz pohlepe prehrambene industrije.

"Žuta riža" može da spasi mnoge živote, kategorični su biolozi koji zagovaraju njenu proizvodnju.

Oni tvrde da, prije svega, misle na živote mnoge djece u zemljama u razvoju koja, zbog nedostatka vitamina A, često oboljevaju i umiru od zaraznih bolesti.

"Žuta riža", genetski modifikovana žitarica, koja je zbog svoje žućkaste boje dobila i epitet "zlatna", ove godine mogla bi da dobije dozvolu za uzgoj na Filipinima.

"Žuta (zlatna) riža" sadrži velike količine provitamina A koje ljudsko tijelo pretvara u sam vitamin A.

Od nedostatka tog važnog sastojka, koji se u ishrani uglavnom nalazi u povrću, prema procjenama Svetske zdravstvene organizacije, pati više od 250 miliona djece.

Prema istim procjenama, zbog nedostatka vitamina A, godišnje oslijepi 250.000 mališana, a svaki drugi umire.

Osim mnogih testova kroz koje proizvod mora da prođe, na putu "žutoj riži“ stoje i protivnici genetski manipulisanih namirnica, koji ne vjeruju da bi novi proizvod mogao da ublaži problem nedostatka vitamina A.

Oni vjeruju da se iza svega krije velika reklamna mašinerija, kojoj je jedini cilj da zaradi na budućim tržištima Afrike i jugoistočne Azije.

Multinacionalna kompanija Syngenta, koja je vlasnik patenta na "žutu rižu“ odustala je od plasmana te vrste riže na tržište i dala svoj patent svima na upotrebu.

Kritičari, osim sumnje u dobročinstvo poljoprivrednih kompanija, ukazuju i na rezultate nekih ispitivanja koja nisu mogla da dokažu da ljudsko tijelo provitamin A zaista u dovoljnoj količini pretvara u vitamin A.

Pitanje je i koliko dugo provitamin ostaje u riži tokom skladištenja - navodi Deutsche Welle.

Postavlja se i pitanje distribucije: na tržištu postoje mnoge slične sorte, pa nije jasno ko će kupcima da garantuje da se radi zaista o "žutoj (zlatnoj) riži"?

Svjetska zdravstvena organizacija bori se protiv nedostatka vitamina A tako što dijeli vitaminske tableta na pogođenim područjima.

Za kritičare genetski manipulisane riže to je bolja metoda, jer time čitav proces ostaje u rukama javnih službi, a ne privatnih organizacija koje je nemoguće kontrolisati.