Zanat koji se prenosi s koljena na koljeno: Ovako se pripremaju bačve za najstariji pilsner na svijetu

Snimak pokazuje kako bačvari prvo zagrijavaju prazne bačve da bi se otopila i izlila stara smola. Potom u njih sipaju svježu, vruću smolu, zatvaraju ih te ih kotrljaju i udaraju čekićem kako bi se premaz jednako rasporedio po unutrašnjim zidovima.

"Bačve za lager premazuju se smolom zbog dezinfekcije. To se mora ponoviti nakon svake upotrebe, svaki put kad se pivo istoči. Smola stvara zaštitni sloj s unutrašnje strane bačve, tako da pivo ne dolazi u dodir s drvetom", objasnio je Karel Hofman, šef bačvarske radionice.

Hofman kaže da se bačve premazuju dva puta godišnje, zbog njihovog broja, broja odjela koje bačvari opslužuju i količine piva koja se popije. Ključno je i vrijeme, jer ekstremne temperature ne odgovaraju bačvama, pa se posao ne radi ni zimi ni tokom ljetnih vrućina.

"Ovo smo naučili od svojih prethodnika, koji su to naučili od svojih majstora. Mi nastavljamo tu tradiciju. Više nije komplikovano, jer imamo manje bačvi i manji dio podruma, pa se to može savladati kao i svaki zanat", rekao je.

Smola od drveća s raznih krajeva svijeta

Vaclav Berka, nekadašnji glavni pivar, pojasnio je da odjel s bačvama služi kao kontrola za pivo koje se danas proizvodi u tankovima od nehrđajućeg čelika, kako bi okus ostao potpuno isti. Zbog toga pivara ima tim od osam bačvara koji održavaju i popravljaju bačve, ali i iskusne podrumare.

"Oni se brinu o pivu tako da ima okus kao onda kad ga je Josef Groll prvi put skuhao 1842. godine", kazao je Berka.

Dodao je da premazivanje nije jednostavno jer drvo ima pore i "diše", pa bi pivu moglo dati određeni okus.

"Smola je posebna mješavina smola s drveća iz različitih dijelova svijeta i malo medicinskog ulja. To je gotovo jednako tajan recept kao i samo pivo", rekao je Berka.

Kako je istakao, najveća korist od ovog odjela je to što su pivari sigurni da pivo ne prave drugačije i da je već 184 godine isto kao na početku.