Stvari koje (ne) vidimo
67

Zagrebali smo ispod površine Street Food Marketa: Iza dobre organizacije krije se sistem "bez novčanica"

Piše: I. B.
Sarajevo Street Food Market je mnogo više od onoga što vidimo na terenu
Zagrebali smo "ispod površine" jednog od najpopularnijih sarajevskih festivala
Već treće ljeto zaredom na Vilsonovom šetalištu odvija se jedan od najživopisnijih festivala - Sarajevo Street Food Market. Iako bi ime sugerisalo tek nekoliko kućica s hranom, ovaj festival je postao mnogo više od toga. A šta sve stoji iza toga da bi funkcionisao kako treba, otkrivamo u nastavku.

Sada već poznati, a mnogima i omiljeni sarajevski festival hrane i muzike, svake sezone okuplja na hiljade ljudi tokom 20-ak dana koliko traje. Neki tu svrate na brzinu, a neke ćete naći svaku večer kako sjede na istom mjestu, s istom ekipom i već znaju šta će naručiti.

Razloga je više. Izbor hrane je stvarno sjajan. Smash burgeri, domaća pasta, veganske opcije, girosi, ćevapi, mini-palačinci, gin&tonik sa svježim krastavcima, craft pivo... moglo bi se tu još nabrajati, a sve to možete probati u jednoj večeri, dok slušate omiljenu muziku.

Istovremeno, tu je bogat muzički program, koji je iz izdanja u izdanje sve bolji. Ovoga ljeta goste su zabavljali DJ setovi, tematske dalmatinske večeri te koncerti Džejle Ramović, Adija Šošeta, Željka Samardžića i uskoro Halida Bešlića, koji će u nedjelju 6. jula zatvoriti festival. Svake večeri tražilo se mjesto više.

Upravo ta kombinacija pozitivne atmosfere, druženja i euforije jer se u gradu nešto dešava, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Zato je ovaj festival postao nezaobilazna stanica u Sarajevu. Benjamin Bajramović, ispred SSFM-a, kaže da je to i bila namjera - da se stvori nešto što nije samo događaj, nego više kao ritual.

"Htjeli smo napraviti festival koji se pamti. Koji se ne posjećuje samo jednom, nego se na njega stalno vraća. SSFM je postao baš to - prostor u kojem se miješaju ukusi, jezici i generacije", kazao je Bajramović za Klix.ba.

"Iza svakog dana Marketa stoji hrpa nevidljivog posla"

No, iza atmosfere koja posjetitelje poziva na zabavu i opuštanje, za organizatore se krije naporan i izuzetno odgovoran svakodnevni posao. I tu dolazimo do dijela priče koji se ne vidi na prvu.

Organizacija ovakvog festivala je mozaik. Svaki dio mora funkcionisati samostalno, ali i savršeno uvezano s ostalima - koordinacija s izlagačima, tehnička postavka, sigurnosne kontrole, upravljanje scenom i tokovima hiljada ljudi. Čak i samo nabrajanje nas je umorilo - a tek realizacija.

Organizacija jednog ovakvog festivala nije nimalo jednostavan posao
Organizacija jednog ovakvog festivala nije nimalo jednostavan posao

"Napraviti višesedmični festival s desetinama izlagača i hiljadama posjetitelja dnevno nije jednostavno - od infrastrukture i sigurnosti, do svakodnevnog operativnog nadzora i komunikacije sa svim partnerima. Jedan od najvećih izazova je održavanje visokog standarda kvaliteta i atmosfere iz dana u dan, bez obzira na vremenske uslove, gužve ili nepredviđene okolnosti", kaže nam Benjamin.

Dan ekipe koja organizuje festival, kaže, počinje još mnogo prije dolaska prvih posjetitelja. Za njih, radno vrijeme traje cijeli dan - a nekada i duže. Opuštanja gotovo da i nema. Međutim, za njih su to "slatke muke".

"Svaki dan prije dolaska posjetitelja provjeravaju se sve tehničke i sigurnosne tačke, stanje na punktovima, izlagači, oprema... Tokom dana, tim je podijeljen u više sektora: logistika, finansije, komunikacije, programa, sigurnost. Svako ima jasan zadatak i odgovornost da ga završi, a međusobna koordinacija i brzo reagovanje su ključni. Često nas ljudi vide na Marketu i pomisle da je sve lagano - ali iza svakog dana stoji ozbiljna organizacija i jako puno nevidljivog posla", iskren je Benjamin.

Benjamin Bajramović ispred SSFM-a otkrio nam je šta se dešava
Benjamin Bajramović ispred SSFM-a otkrio nam je šta se dešava "iza kulisa" festivala

Razmišljati tri koraka unaprijed za organizatore odavno nije stvar izbora. Posebno kada je riječ o stvarima koje najbrže mogu pokvariti doživljaj. A gdje se to najčešće dešava? Pa, mnogi će vam vjerovatno reći - na naplati.

Festival "bez novčanica" - iza naplatnih kućica stoji ozbiljna tehnologija

Misleći upravo na jedan od najvećih izazova svakog velikog događaja, organizatori su još u prvoj godini odlučili da SSFM ide drugačijim putem. Odabrali su model naplata kroz cashless sistem. Dakle, umjesto "petljanja" s novčanicama, kusurom i gužvama na kasama, za plaćanje se koristi jedna festivalska kartica, koju prislanjate na uređaj koji se nalazi na svakom festivalskom štandu.

Tu priču znatno im je olakšao Monri, tehnološki partner iz BiH koji je napravio revoluciju u kartičnom plaćanju. Kroz njihovo rješenje, sistem funkcioniše bezgotovinski, brzo i sigurno. Za posjetitelje - jednostavno. Za organizatore - neprocjenjivo.

"Za nas u Monriju ovo je važan iskorak. Iako smo već godinama prisutni na festivalima u Hrvatskoj, ovo je prvi put da implementiramo potpuno cashless rješenje u BiH. A to što se to desilo baš u Sarajevu, gdje je Monri i nastao, ima dodatnu težinu. Vratiti se ovdje, kao regionalni lider, i uspješno implementirati ovakvu inovaciju - je emotivan i profesionalan trenutak za cijeli tim", kazala nam je Elvira Đipa ispred Monrijevog tima.

Plaćanje se odvija u sekundi - prislonite karticu i gotovo
Plaćanje se odvija u sekundi - prislonite karticu i gotovo

Monri je na festival instalirao 26 Remaris kasa, 26 POS uređaja, četiri top-up kućice, kao i kompletan backend sistem koji sve to povezuje. Svaka transakcija se odvija u stvarnom vremenu, bez zastoja. Posjetitelji karticu dopunjavaju gotovinom ili svojom bankovnom karticom, a plaćanje se odvija u sekundi - prislonite karticu i gotovo. Reakcije posjetitelja, ali i izlagača su izuzetno pozitivne.

"Najčešća nedoumnica, odnosno pitanje posjetitelja bilo je: 'Kako znam koliko mi je ostalo na kartici?'. To je nešto što smo uzeli u obzir - zato svaki put kada platite, na slipu dobijete preostali iznos. Također, naša ekipa je uvijek tu i spremna pomoći, a sistem je dizajniran da bude maksimalno jednostavan", objašnjava Đipa.

Monrijevci na terenu su "spremni na sve" - važno je brzo reagovati na problem

Ekipa Monrija otkriva da je najbolji dio ove priče taj što imaju priliku biti dio "živog" festivala i osjetiti energiju publike. Istovremeno, najveći izazov je koordinacija svih tehničkih detalja pod pritiskom da "sve bude savršeno". No, upravo to ih i motiviše.

Brojke pokazuju više hiljada transakcija dnevno, desetine hiljada računa, a sve bez da gosti osjete ijedan zastoj, ako do njega uopće dođe.

Elvira Đipa otkrila nam je kako funkcionišu
Elvira Đipa otkrila nam je kako funkcionišu "Monrijevci na terenu"

"Biti Monrijevac na terenu znači biti spreman na sve. Naš tim je bio prisutan od samog početka - od planiranja mreže, preko tehničke postavke, do podrške uživo svakog dana festivala. Sistem smo testirali u realnim uslovima i pratili performanse u svakom trenutku. Naša filozofija je jednostavna - sve mora raditi tako da krajnji korisnik ni ne pomisli da iza toga postoji složena infrastruktura", kaže nam Đipa pa nastavlja:

"Problemi se mogu desiti, naravno. To je realnost svakog događaja, ali ključno je kako reagujemo. Naš tim je organizovan tako da imamo ljude raspoređene po zoni, s direktnom linijom do tehničke podrške. Reagujemo odmah - bilo da se radi o nekoj sitnici ili većoj intervenciji i do sada, nijedna situacija nije ostala neriješena."

Svaki put kada platite Monri karticom, na slipu imate preostali iznos
Svaki put kada platite Monri karticom, na slipu imate preostali iznos

Uz sve zadatke, posebno im je važno, ističu, izgraditi odnos povjerenja i međusobnog razumijevanja sa organizatorima festivala. Čini se da su u tome i uspjeli.

"Monri je s nama od početka. Pouzdan su partner koji razumije dinamiku događaja i nudi kompletna rješenja. Iz našeg iskustva, možemo ga samo preporučiti drugim organizatorima. Sam cashless sistem donosi niz prednosti. Osim brzine i efikasnosti, prepoznaje se to i u segmentima higijene kada su u pitanju hrana i piće, ali i preciznoj evidenciji prometa i transparentnom poslovanju što je izrazito bitno", ističe Benjamin.

Dokaz da tehnologija "olakšava" život - hoće li ovaj model postati standard za slične događaje?

Iako djeluje kao da se SSFM održava već godinama, njihov tim već uveliko gleda ka budućnosti. Vizija postoji - i seže dalje od Vilsonovog. Ne zato što Sarajevo nije dovoljno, nego jer se duh ovog festivala može preseliti gdje god ima dobre energije i ljudi željnih istinskog doživljaja.

"Sarajevo je naša baza, ali vjerujemo da ovaj format ima potencijal i za druge gradove u BiH i regiji. No, želimo zadržati kvalitet i duh koji ovaj festival čini posebnim - bilo da ste prvi put tu ili ste s nama svako ljeto. Gotovo svaki dan donese neki trenutak koji nas podsjeti zašto radimo ovo što radimo - od iskrenih osmijeha, crteža koje nam donesu djeca, do komplimenata koji stignu spontano. Upravo te emocije između nas i publike potvrđuju da smo stvorili mjesto kojem se ljudi rado vraćaju", kaže Benjamin.

SSFM je format festivala koji ima potencijal da se širi i u druge bh. gradove
SSFM je format festivala koji ima potencijal da se širi i u druge bh. gradove

A kako festival ima planove, ima ih i Monri. SSFM je bio prvi, ali definitivno neće biti posljednji cashless festival u Sarajevu. Jer ono što je donio ovdje, uvjerili smo se i sami, trebao bi postati standard za sve koji žele više od običnog događaja.

"Voljela bih da vidimo još više evenata koji koriste digitalne alate - ne samo za plaćanje, nego i za ulaznice, loyalty sisteme, analitiku. Za nas, ovo nije kraj. Tek smo počeli. Već imamo upite za nove festivale i vjerujemo da će ovaj model postati standard za slične događaje u BiH. Ovakvi eventi pokazuju da tehnologija može olakšati život i organizatorima i posjetiteljima. Mi smo spremni za sljedeći korak", kazala je Elvira.

I lijepo je znati kako je to ono što nam donose naredna dešavanja - festivale u kojima nema mjesta za distrakcije "sa strane". Gdje stvari funkcionišu kako treba i gdje se možemo fokusirati na ono zbog čega smo došli, a to su muzika, klopa i dobro društvo.

Takvi standardi odavno postoje u drugim zemljama, a sada možemo reći da i u BiH imamo primjer gdje se ovakve stvari podrazumijevaju. Gdje je tehnologija olakšica zbog koje je efikasnost neupitna, a organizacija predvidljiva do najsitnijih detalja.

U suštini, događaji poput Sarajevo Street Food Marketa su na neki način ogledalo onoga što volimo i gdje želimo biti. Sve ostalo nalazi se u pozadini. Tamo, gdje se neko brine da u savršeno uštimanom haosu sve funkcioniše. A taj neko, u ovom slučaju, mora biti Monrijevac.