Zdravstveni razlozi za bezmesnu prehranu su brojni, a najvažniji su prevencija raznih oboljenja poput raka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti. Vegetarijanci imaju 20% nižu stopu smrtnosti od svih oboljenja, žive duže i ne razbolijevaju se često.
Radi taloženja pesticida, teških metala i ostalih otrova iz krme u tijelu životinja dolazi do koncentracije pesticida čak do 14 puta više u mesu i 5,5 puta u mliječnim proizvodima, u odnosu na povrće.
Uzrok osteoporoze (gubitak kalcija iz kostiju) u velikoj mjeri je sadržaj sumpora u mesu i protein casein u mlijeku koji uzrokuje gubitak kalcija putem urina. Države u kojima se najviše koriste mesni i mliječni proizvodi imaju najveći stupanj oboljelih od osteoporoze i drugih bolesti kostiju.
Neke od bolesti za koje se zna da je mesna prehrana većinski uzročnik su: visoki krvni tlak, bolesti srca, problemi s cirkulacijom, reumatizam, kostobolja, neurodermatitis, te neke vrste raka. Podaci pokazuju da se bolesti srca i krvnih žila u velikoj mjeri mogu spriječiti u više od 90 posto slučajeva. Prema mnogim istraživanjima visoka razina holesterola povezuje se s većim rizikom od srčanog udara. Danas se u mesnoj industriji koriste hormoni rasta, stimulansi apetita, antibiotici i sedativi koji ostaju u tijelu životinje da bi na kraju završili u tanjurima.
Mesu se dodaju hemijski aditivi. Čim se životinja zakolje, njeno se meso počinje raspadati, te nakon nekoliko dana meso dobiva bolesnu sivo-zelenu boju. Odmah čim je životinja ubijena, bjelančevine u njenom tijelu se zgrušavaju i oslobađaju se samouništavajući enzimi te se uskoro stvaraju supstance zvane ptomaini, uslijed čega se meso i riba izrazito brzo razlaže i truli. Mesna industrija skriva ovu promjenu u boji dodavanjem nitrita, nitrata i drugih konzervativa kako bi meso zadržalo crvenu boju. Današnja istraživanja su, međutim, dokazala da su mnogi od ovih aditiva kancerogeni.
Prilikom 'umiranja', životinje proizvode velike količine raznih vrsta hormona (npr. adrenalin) koji se, kao i svi ostali otrovi, prenose na osobu koja konzumira meso. Posljedice su, između ostalih, gore navedene bolesti.
Svjedoci smo sve učestalijih ekoloških kriza. Stoga je važno znati da mesna industrija više utječe na globalno zatopljenje od ukupnog prometa na svijetu, o čemu je izvijestio UNFAO još 2006. godine. Visoki dužnosnik Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama Dr. Henning Steinfeld tako je izjavio da je mesna industrija 'jedan od najznačajnijih faktora koji pridonose najozbiljnijim problemima okoliša danas', te da je potrebno 'hitno djelovati kako bi se stanje poboljšalo'. To je dovoljno za mnoge da se odluče izbaciti meso iz svoje prehrane.
U vodećim zemljama Zapada oko 80% proizvedenih žitarica koristi se za prehranu životinja. Većina siromašnih zemalja proizvodi žitarice ne za prehranu svog stanovništva, koje umire od gladi, nego za prodaju Zapadu gdje je potražnja za njima nevjerovatno velika zbog uzgoja životinja.
Sve je više ljudi koji iz suosjećanja prema patnjama životinja odbacuju meso. Osnova etičkog vegetarijanstva je spoznaja da ostala živa bića imaju osjećaje i da su njihovi osjećaji isti našima, kao i nepobitna činjenica da meso nije potrebno u ljudskoj prehrani, navodi se u saopštenju koje su poslali Prijatelji životinja.
Broj vegetarijanaca u svijetu svakim danom raste, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Prijatelji životinja u BiH pozivaju sve građane da ne oklijevaju s prelaskom na nenasilan način ishrane, da na taj način svako godišnje spasi preko 280 životinja, planetu Zemlju od dodatnog zagađenja, svoje zdravlje i zdravlje drugih ljudi.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
