Postaje popularna
2

Nutricionisti preporučuju nordijsku dijetu kao najzdraviji način ishrane

Klix.ba
Foto: Pixabay
Foto: Pixabay
U posljednje vrijeme većina nutricionista mnogo govori o nordijskoj dijeti, koja je fokusirana na konzumiranje "masne" ribe poput lososa, skuše i harinhe, kao i bobičastog voća i korjenastog povrća. Ova dijeta je inspirisana kuhinjama Islanda, Norveške i Švedske.

Većina ljudi je čula za uobičajene dijete i načine ishrane ukoliko odluče smršati, a to je pun tanjir raznovrsnog voća, povrća, pahuljica, proteina, međutim, u tome griješe. Također, najbolje dijete na svijetu nisu samo dijete, nego i način života sve vrijeme dok one traju, a između ostalog, misli se na šetnje i informisanje o zdravlju.

Iako je godinama osmišljeno mnogo popularnih dijeta kao što je mediteranska koja se uglavnom bazirana na konzumiranju namirnica biljnog porijekla, zatim, proteina kao što su riba i piletina, međutim, pojavila se nordijska koja postaje sve popularnija.

Nordijska dijeta podrazumijeva biljni način ishrane uz naglasak na konzumiranje masnijih riba (skuša, losos, haringa), bobičastog voća, korjenastog povrća (krompir, mrkva), orašastih plodova, mahunarki, mliječnih masti i cjelovitih žitarica.

Ukoliko odaberete nordijsku ishranu to znači da trebate prestati konzumirati industrijski prerađenu hranu kakvi su čips ili bombone kao i većinu nezdravih masnoća koje se nalaze naprimjer u kobasici. Ovakva ishrana se temelji na kuhinji iz nordijskih zemalja poput Norveške, Danske, Švedsje, Finske i Islanda.

Nordijska dijeta nije novo otkriće, osmišljena je još 2004. godine, međutim, sada je postala popularnija jer sve veći broj nutricionista ukazuje na ovakav način ishrane.

Slična je mediteranskoj dijeti s tim što se razlikuju u tome što je ona bazirana na upotrebi maslinovog ulja, a nordijska, s druge strane, preporučuje ulje repice zbog veće koncentracije omega 3 masnih kiselina.

"Ulje repice može smanjiti loš holesterol i rizik od srčanih bolesti, kao i moždanih udara", kazao je Ryan Maciel registrovani nutricionista.

Nordijski način ishrane ima mnogo zdravstvenih prednosti. Nedavna istraživanja Svjestke zdravstvene organizacije (WHO) pokazala su da nordijska i mediteranska dijeta smanjuju rizik od nastanka raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Također, nordijska dijeta doprinosi mršanju što većini ljudi i jeste cilj čim se opredijele na izmijenjeni sistem ishrane, a cjelovite žitarice najviše u tome pomažu.

"Prerađena hrana je mnogo ukusna i upravo to i jeste razlog prejedanja i nastanka gojaznosti", dodao je Ryan Maciel.

Ovakav način ishrane je dobar i za prirodu, s obzirom na to da se bazira na konzumiranju namirnica koje su u njoj nastale i nema potrebe za korištenjem velikog broja resursa za proizvodnju hrane i tako dolazi do smanjenja stakleničkih gasova.

Zahvaljujući fokusiranju na cjelovite žitarice, voće i povrće, nordijska dijeta je bogata vlaknima i hranjivim tvarima koje pomažu u održavanju zdravog i normalnog rada crijeva.

Ovu dijetu odlikuje to što ona podstiče upotrebu lokalnih i sezonskih namirnica što je idealna kombinacija kako za ljudsko zdravlje tako i za samo okruženje u kom živimo.

Dozvoljene su i manje količine nemasnog mesa, ali za razliku od mediteranske dijete u nordijskoj se preporučuje meso divljači kao što je srnetina ili veprovina.