Kultni ugostiteljski objekti u Tuzli: Zašto trebate posjetiti Aljinu kafanu, Limenku i Evropu
Tuzla je vijekovima bila poznata po proizvodnji soli, međutim u posljednjim godinama sve više joj pripada epitet turističkog grada u koji dolaze gosti iz skoro svih dijelova Evrope.
U kojem god godišnjem dobu se zaputite ka gradu soli postoje kultni ugostiteljski objekti s bogatom gastronomskom ponudom koje biste trebali posjetiti.
Na ćevape u Limenku
Ukoliko ste u Tuzlu stigli umorni i iscrpljeni, izgubljenu energiju zasigurno ćete pokušati nadomjestiti obrokom, a posjeta ovom gradu ne može proći bez tradicionalne porcije ćevapa u Gradskoj ćevabdžinici Limenka. Ovaj ugostiteljski objekt niže tradiciju dugu 54 godine, a iako je unutrašnjost ćevabdžinice renovirana i ambijentalno prilagođena modernijem vremenu, ćevapi se pripremaju po tradicionalnoj recepturi.
Porculanski tanjir ispunjen je lepinom prelivenom temeljcem koji se priprema iskuhavanjem junećih koljenica uz dodavanje određenih začina. Ćevapi su napravljeni od junećeg mesa, a postoji nekoliko porcija – mala, srednja i velika. Sedam ćevapa u lepini, skupa s lukom, pronaći ćete u porciji zvanoj Panonica, po kompleksu panonskih jezera.
Aljina kafana za pravu bosansku kafu
Dok prolazite Trgom slobode u centru grada za oko će vam zapasti Aljina kafana, također još jedno od kultnih mjesta Tuzlaka za koje su na posebno emotivan način vezani stariji građani.
U potpunosti satkana od tradicije, ambijentalno, ali i po recepturi, ovo je kafana u kojoj ćete zasigurno svoju dušu napuniti posebnom energijom, uz serviranu bosansku kafu i rahat lokum.
Ukoliko ste u datom trenutku i za ćevape u kajmaku, pileći wok, gulaš ili možda teleću ili begovu čorbu, vašu želju će ispuniti zaposlenici, a svoja istančana nepca možete zadovoljiti i sutlijom, hurmašicom, baklavom, pitom od jabuka, tufahijom, kadaifom...
Stoljetno Iljazovićevo masno tijesto
Stoljetnu tradiciju sa sobom nosi i porodica Iljazović, koja u neposrednoj blizini Sonog trga u svojoj slastičarni priprema jedinstvene slastice, a posebno su prepoznatljivi po masnom tijestu, kojem posebnost daju masnoća, orasi, brašno, šećer i grožđice.
Najljepše godine mladosti starije generacije Tuzlaka provele su upravo u ovoj slastičarni, a pored spomenutog masnog tijesta, u kuhinji se pripremaju još bombice, figaro, hurmašice, baklava, krempita, šampita, ali i boza, tradicionalno piće specifičnog, kiselkastog okusa, koje je izuzetno bogato B vitaminom.
Evropin sladoled po receptu iz 1948.
Kemal Bajrami 1948. godine osmislio je jedinstvenu recepturu za sladoled, kremasti desert za čiju je pripremu potrebno čak osam sati intenzivnog rada. Četrnaest godina nakon kreiranja recepta Bajrami je otvorio slastičarnu Evropa u Tuzli, koja i danas radi, a struktura poslastice nije promijenjena.
Evropin sladoled ima više od 20 okusa, a slastičari za smjesu koriste prirodne sastojke, među kojima su mlijeko, jaja i šećer, koji se ukuhava i stavlja na hlađenje.
Kako nam je otkrio vlasnik slastičarnice Mumin Bajrami, ovako pripremljena domaća slastica za razliku od industrijskih sladoleda mekoću zadržava sedam dana.
Evropa će vas i ambijentalno vratiti u neke ranije godine, a svoju slasnu priču možete uotpuniti i spomenutom bozom, tradicionalnom limunadom ili špricerom koji je kombinacija ranije spomenta dva pića.
