Kafa ima više kalorija nego što mislite, glavni razlog nije šećer

To je pokazala nova studija istraživača Friedmanove škole za nauku o ishrani i politiku Univerziteta Tufts.

Studija je objavljena 19. oktobra u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics i obuhvatila je podatke o ishrani 30.000 odraslih Amerikanaca starijih od 20 godina. Istraživači su analizirali osam uzastopnih ciklusa američkog nacionalnog istraživanja o zdravlju i ishrani (NHANES) od 2003. do 2018. godine. U njemu su učesnici dva puta navodili sve što su pojeli i popili u prethodna 24 sata.

U tom periodu ukupna potrošnja kafe ostala je stabilna, oko 13 unci (približno 385 mililitara) dnevno. Dnevni unos kalorija iz kafe ipak je porastao s 43 na 60 kilokalorija, što je povećanje od gotovo 40 posto.

Biljno vrhnje ispred šećera

Po težini je mlijeko i dalje najčešći dodatak kafi, s 21,4 grama dnevno. Slijede biljno vrhnje s 8,1 gramom i šećer s 4,4 grama. Količina mlijeka i šećera, odnosno zamjena za šećer, nije se značajno mijenjala od 2003. godine.

Najviše je porasla upotreba dodataka bez mlijeka, s prosječnih 3,65 na 10,5 grama dnevno. Unos biljnog vrhnja povećao se s 3,37 na osam grama, a biljnog mlijeka s 0,27 na 2,45 grama dnevno.

Kod kalorija je situacija drugačija. Biljno vrhnje je 2018. godine kafi dodavalo najviše, 18,5 kilokalorija dnevno, šećer 16, a mlijeko 11 kilokalorija. Godine 2003. biljno vrhnje je dodavalo 7,71 kilokaloriju dnevno.

"Otkrili smo da je biljno vrhnje koje se dodaje kafi sada prestiglo i šećer i mliječne proizvode po doprinosu ukupnoj energiji koja se unosi kafom. Biljna vrhnja mogu imati mnogo zasićenih masti, koje su kalorične. To bi moglo objasniti povećanje kalorija koje dolaze od biljnog vrhnja", kaže glavni autor studije Yongyi Pan s Friedmanove škole.

Pan dodaje da je biljno vrhnje za kafu na tržištu još od 1950-ih, ali da posljednjih godina postaje sve popularnije jer potrošači traže biljne zamjene i alternative mliječnim proizvodima.

Više kafe piju oni koji manje spavaju

Istraživači su utvrdili da odrasli koji spavaju manje ili rade duže piju više kafe od onih koji spavaju više ili imaju kraće radno vrijeme. Kvalitet ishrane nije pravio razliku, pa su osobe s boljom i lošijom ishranom pile sličnu količinu kafe.

"Konzumacija kafe povezuje se s nekoliko zdravstvenih koristi. Međutim, kafi se često dodaju šećer i vrhnje, što može doprinijeti većem unosu kalorija iz dodanog šećera i zasićenih masti", kaže Fang Fang Zhang, profesor na Friedmanovoj školi i stariji autor studije.

Autori kao ograničenje navode da se studija oslanja na podatke koje su učesnici sami prijavili. Takvi podaci mogu biti neprecizni jer se ishrana mijenja iz dana u dan.