|

Da li znate tumačiti deklaracije na prehrambenim proizvodima

Da li znate tumačiti deklaracije na prehrambenim proizvodima
13
Klix.ba
30.3.2019. u 13:45
7
komentara
13

dijeljenja
1/5
2/5
3/5
4/5
5/5
Često se dešava da kada uđete u prodavnicu ne znate šta da odaberete među gomilom sličnih, šarenih teglica, tetrapaka i drugih proizvoda. Jedini način da pametno odaberete jeste da pročitate deklaraciju. Evo kako to i da naučite.
Treba istaći da svaki prehrambeni proizvod koji stoji na policama mora biti deklarisan u skladu sa zakonskim normama. Deklaracija predstavlja ličnu kartu svake namirnice, jer otkriva njeno porijeklo, namjenu i sastav, ali nam istovremeno daje dokaz o zdravstvenoj ispravnosti hrane, odnosno potvrđuje da je bezbjedna za konzumaciju.

Popis sastojaka i nutritivna vrijednost namirnica



Na svakoj deklaraciji razlikujemo dvije stvari: popis sastojaka i nutritivnu tj. hranjivu vrijednost namirnice. U popisu sastojaka navedene su sve komponente koje ulaze u sastav tog proizvoda, počevši od one najviše prisutne pa do one koja je najmanje zastupljena.

Nutritivna vrijednost namirnice koju kupujemo nam govori koliko je hranjivih sastojaka sadržano u 100 g, 100 ml ili po jedinici serviranja namirnice. Ovdje je istaknuta informacija o energetskoj vrijednosti namirnice, te o količini bjelančevina, ugljikohidrata i masti.

Šta znače RDA i GDA?



RDA (Recommended Daily Allowances) je standard kojim se propisuju preporučene dnevne količine vitamina i minerala potrebne za uravnoteženu prehranu. Te brojčane vrijednosti obično su navedene u koloni pored količina vitamina i minerala koje su prisutne u 100 g pojedinog proizvoda i izražene su kao postotak. Na primjer, ako uz vrijednost vitamina A u koloni koja navodi RDA stoji 80% - to znači da će se unosom 100 g te namirnice podmiriti 80 % dnevnih potreba za vitaminom A.

GDA (Guideline Daily Amounts) je noviji sistem izražavanja dnevnih potreba koji se često navodi na prednjoj strani pakovanja u formi tablice ili "semafora". GDA je vodič koji pokazuje koliko kilokalorija i hranjivih sastojaka (bjelančevina, ugljikohidrata, šećera, masti, zasićenih masnih kiselina, vlakana i soli) sadrži određena količina hrane (obrok) u odnosu na referentni dnevni unos od 2000 kcal. Navođenje GDA vrijednosti na hrani pomaže potrošaču da izbjegne prekomjernu konzumaciju određene hrane, te mu omogućava da svakodnevno vodi brigu o uravnoteženoj prehrani i održava normalnu tjelesnu težinu.

Aditivi



O raznim aditivima u proizvodima koje kupujemo već se dugo polemiše. Čak su se pojavile i crne liste sa E-brojevima koje imenuju aditive štetne po zdravlje čovjeka. Liste su izazvale paniku i zbrku među potrošačima, tim više što se na jednoj od njih našla i limunska kiselina (E330), inače potpuno bezopasan aditiv.

Neki aditivi su prirodnog porijekla kao vitamini, vlakna, enzimi, prirodna bojila i arome, dok su drugi sintetizovana hemijska jedinjenja tačno poznatog sastava. Međutim, kako bi izbjegli potencijalno štetne posljedice, treba se pridržavati dozvoljenog dnevnog unosa koji je definisan za svaki pojedini prehrambeni aditiv. Tome u prilog ide činjenica da je maksimalna dopuštena količina aditiva, koji su potencijalno opasni za zdravlje, u hrani 100 puta manja od količine kod koje postoji rizik od štetnog djelovanja na zdravlje čovjeka. Zato je korisno čitati deklaracije i birati proizvode koji sadrže prirodne arome, boje i konzervanse.

Kalorije i šećer



Energetska vrijednost izražena je u kcal i kJ, a pri konzumaciji treba imati na umu da se ona odnosi na 100 g namirnice. Na osnovu toga možete da odredite količinu porcije, ukoliko ne želite da prekoračite svoj dnevni energetski unos - prosječna odrasla osoba dnevno unese oko 2000 kalorija, a za djecu je preporučen unos do 1500 kalorija dnevno.

Posebnu pažnju obratite na količinu jednostavnih šećera (glukoza, fruktoza – voće, povrće, med) ako su posebno naznačeni, a poželjno je da njihova masa bude što manja, a složenih šećera veća (žitarice - hljeb, tjestenina, pahuljice, brašno, krompir, povrće i mahunarke).

Još jedan od sastojaka koji uveliko utiče na vaše zdravlje je so, odnosno sastav natrijum-hlorid. Na deklaracijama je obično izražena količina natrijuma u gramima, pri čemu je prihvatljiva količina između 0,1 i 0,6 g natrijuma na 100 g namirnice, što odgovara između 0,3 i 1,5 g soli. Za lakše snalaženje, imajte na umu da je maksimalni dnevni dopušteni unos soli 5 g ili jedna mala kašičica.

Ako slijedite ova uputstva, uvijek ćete biti sigurni šta vaše dijete unosi u organizam i moći ćete mnogo lakše da izbalansirate njihove obroke.
Prijavi grešku


Komentari (7)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...