Srce je najaktivniji mišić u našem tijelu i, kao takav, zahtijeva energiju za rad 24 sata na dan! Da bi pravilno radilo, neophodno je da krvni sudovi, koji snabdijevaju srce kiseonikom i ostalim energentskim materijalima, budu očuvani i prohodni. Kako starimo, tako stare i naši krvni sudovi. Dolazi do promjena i oštećenja u njihovoj strukturi, a kao krajnja posljedica mogu se javiti srčani ili moždani udar.
Uloga vitamina
Dokazano je da bez pravilne ishrane i unosa vitamina, srce i krvni sudovi ne mogu da dobiju dovoljno energije za rad, pa dolazi do pojave promjena na krvnim sudovima i slabljenja srca. Brojne studije pokazale su da nedostatak vitamina B i folne kiseline dovodi do povećanja homocisteina u krvi. Zašto je to važno? Homocistein je faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. On oštećuje zidove krvnih sudova i dovodi do zapaljenja. Istovremeno, podstiče oksidaciju lošeg holesterola i njegovo taloženje na oštećenom krvnom sudu. S vremenom može doći do potpunog začepljenja krvnih sudova, što izaziva srčani ili moždani udar. Studije su potvrdile da vitamini B-grupe i folna kiselina pomažu da se smanji nivo homocisteina, a samim tim i rizik za nastanak oštećenja i komplikacija na krvnim sudovima.
Značaj ishrane
Naša ishrana obiluje žitaricama, mesom i lisnatim povrćem, pa bi zbog toga trebalo da naš organizam ima dovoljno neophodnih vitamina na raspolaganju. Međutim, kada govorimo o folnoj kiselini, situacija je drugačija. Naime, da bi naše ćelije mogle da iskoriste unijetu folnu kiselinu, ona prvo mora preći u drugačiji oblik, mora da se aktivira. Istraživanje je pokazalo da u BiH, a slično je i u svijetu, čak 55,5 odsto ljudi ima naslijeđenu genetsku grešku. Usljed ovog poremećaja, više od polovine ljudi u BiH nije u mogućnosti da unijetu folnu kiselinu prevede u njen aktivan oblik. Ova genetska greška, između ostalog, može prouzrokovati povišen nivo homocisteina, oštećenje krvnih sudova i srčane tegobe. U svijetu je slična situacija, pa se procjenjuje da oko 60 odsto ukupne populacije ima ovaj problem. Istina je da većina ljudi i ne zna da ima naslijeđenu grešku u genima. To bi mogla biti važna karika koja nedostaje da bi se pronašlo rješenje za mnoge koji pate od hroničnih oboljenja, kao što su bolesti srca i krvnih sudova.
Kako saznati imamo li genetsku grešku?
Ako imamo bolesti srca i krvnih sudova u porodici, ako su srčani ili moždani udar doživjeli najbliži članovi porodice, svakako možete provjeriti da li ste i vi nosilac ovog gena. Testiranje je prilično jednostavno i rade ga neke od laboratorija u BiH. Međutim, nećete pogriješiti i ako bez testiranja preduzmete određene mjere zaštite.