PROMO
1

Cardiovitamini: Vitamini koji čuvaju srce i krvne sudove

prof. dr Šekib Sokolović, internista  kardiolog
prof. dr Šekib Sokolović, internista kardiolog
23.10.2020.
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2030. godine više od 23 miliona ljudi godišnje umrijeti od kardiovaskularnih bolesti, a na koji način možemo da sačuvamo svoje zdravlje, objašnjava nam prof. dr Šekib Sokolović, internista - kardiolog.

Srce je najaktivniji mišić u našem tijelu i, kao takav, zahtijeva energiju za rad 24 sata na dan! Da bi pravilno radilo, neophodno je da krvni sudovi, koji snabdijevaju srce kiseonikom i ostalim energentskim materijalima, budu očuvani i prohodni. Kako starimo, tako stare i naši krvni sudovi. Dolazi do promjena i oštećenja u njihovoj strukturi, a kao krajnja posljedica mogu se javiti srčani ili moždani udar.

Uloga vitamina

Dokazano je da bez pravilne ishrane i unosa vitamina, srce i krvni sudovi ne mogu da dobiju dovoljno energije za rad, pa dolazi do pojave promjena na krvnim sudovima i slabljenja srca. Brojne studije pokazale su da nedostatak vitamina B i folne kiseline dovodi do povećanja homocisteina u krvi. Zašto je to važno? Homocistein je faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. On oštećuje zidove krvnih sudova i dovodi do zapaljenja. Istovremeno, podstiče oksidaciju lošeg holesterola i njegovo taloženje na oštećenom krvnom sudu. S vremenom može doći do potpunog začepljenja krvnih sudova, što izaziva srčani ili moždani udar. Studije su potvrdile da vitamini B-grupe i folna kiselina pomažu da se smanji nivo homocisteina, a samim tim i rizik za nastanak oštećenja i komplikacija na krvnim sudovima.

Značaj ishrane

Naša ishrana obiluje žitaricama, mesom i lisnatim povrćem, pa bi zbog toga trebalo da naš organizam ima dovoljno neophodnih vitamina na raspolaganju. Međutim, kada govorimo o folnoj kiselini, situacija je drugačija. Naime, da bi naše ćelije mogle da iskoriste unijetu folnu kiselinu, ona prvo mora preći u drugačiji oblik, mora da se aktivira. Istraživanje je pokazalo da u BiH, a slično je i u svijetu, čak 55,5 odsto ljudi ima naslijeđenu genetsku grešku. Usljed ovog poremećaja, više od polovine ljudi u BiH nije u mogućnosti da unijetu folnu kiselinu prevede u njen aktivan oblik. Ova genetska greška, između ostalog, može prouzrokovati povišen nivo homocisteina, oštećenje krvnih sudova i srčane tegobe. U svijetu je slična situacija, pa se procjenjuje da oko 60 odsto ukupne populacije ima ovaj problem. Istina je da većina ljudi i ne zna da ima naslijeđenu grešku u genima. To bi mogla biti važna karika koja nedostaje da bi se pronašlo rješenje za mnoge koji pate od hroničnih oboljenja, kao što su bolesti srca i krvnih sudova.

Kako saznati imamo li genetsku grešku?

Ako imamo bolesti srca i krvnih sudova u porodici, ako su srčani ili moždani udar doživjeli najbliži članovi porodice, svakako možete provjeriti da li ste i vi nosilac ovog gena. Testiranje je prilično jednostavno i rade ga neke od laboratorija u BiH. Međutim, nećete pogriješiti i ako bez testiranja preduzmete određene mjere zaštite.

Kako riješiti problem?

Preporučuje se uzimanje preparata koji sadrže folnu kiselinu i vitamine B-grupe. Ovaj način suplementiranja bezbjedan je i nije skup. Ipak, važno je da znamo kako nisu svi preparati isti. Postoji samo jedan oblik folne kiseline koji dokazano pomaže da se smanji nivo homocisteina u krvi. Riječ je o 5-metiltetrahidrofolatu (5MTHF). Teško ga je izgovoriti, ali ipak ga treba zapamtiti. Preparati koji sadrže ovaj aktivan oblik folne kiseline mogu pomoći da se smanji nivo homocisteina i sačuva zdravlje krvnih sudova. Potrebne vitamine i aktivni oblik folne kiseline, koji snižavaju nivo homocisteina u krivi, korisnici mogu konzumirati putem preparata CardioVitamin®.