Prema časopisu Psychology Today, stres tokom trudnoće mijenja hormone, uključujući kortizol, što može utjecati na crijevne mikrobe majke. Te promjene mogu se prenijeti i na bebu, a istraživači sve više ukazuju na značaj mikrobnog nasljeđa koje dijete dobija od majke.
"Naši mikrobi nisu zanemareni. Oni su sastavni dio svake životinje na planeti, a naša tijela ih prilagođavaju na bezbroj načina", navodi Psychology Today.
Kako stres može oblikovati mikrobiom bebe
Bebin mikrobiom, odnosno jedinstvena kombinacija crijevnih bakterija, počinje se formirati još prije rođenja. Tokom trudnoće mijenjaju se i mikrobi u vagini, pripremajući se za ono što istraživači nazivaju "bakterijskim krštenjem" tokom porođaja.
Ti mikrobi, zajedno s mikroorganizmima koje beba kasnije dobija putem majčinog mlijeka, postaju važan dio njenog zdravlja. Međutim, stres može utjecati na ovaj proces.
U studiji iz 2025. godine, koja je koristila pacove kao model za ljudsku trudnoću, istraživači su utvrdili da su potomci majki izloženih hroničnom stresu rođeni s karakterističnim mikrobnim potpisom povezanim s dugotrajnom depresijom.
Kada su ti mikrobi preneseni na druge pacove, i oni su razvili depresivno ponašanje. Nalazi ukazuju na moguću vezu između majčinog stresa, promjena mikrobioma i mentalnog zdravlja potomstva.
Istraživanja provedena u stvarnom životu pokazuju slične trendove. Studija Univerziteta u Pittsburghu pokazala je da su trudnice koje su doživljavale visok nivo stresa imale veću vjerovatnoću da rode djecu koja su kasnije pokazivala simptome ADHD-a i agresije. Ti efekti trajali su do adolescencije.
Ovi nalazi, međutim, ne znače da majke treba kriviti zbog stresa koji doživljavaju niti da im treba nametati nerealna očekivanja. Umjesto toga, oni ukazuju na potrebu za većom podrškom porodice, partnera, zajednice i zdravstvenog sistema.
"Zaključak je da trudnice treba razmaziti ako želimo najbolje za njihove bebe", navodi Psychology Today.
Kako smanjiti utjecaj stresa
Iako nije moguće potpuno ukloniti stres tokom trudnoće, određene promjene mogu pomoći u njegovom ublažavanju.
Jedna od njih je ishrana bogata vlaknima, koja može pomoći u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma i ublažavanju stresa. Tokom trudnoće preporučuje se uključivanje namirnica poput graha i leće, bobičastog voća, luka i bijelog luka, šparoga te fermentirane hrane poput jogurta, kefira i kimčija.
Podrška partnera ili prijatelja u pripremi obroka također može biti korisna. Psychology Today navodi da priprema nekoliko komada povrća kuhanjem na pari ili pirjanjem ne predstavlja veliki zahtjev ako se time mogu postići bolji ishodi za djecu.
Važno je i dati prioritet odmoru. Nervni sistem i mikrobiom međusobno su povezani, zbog čega lagano kretanje, sporiji početak dana, odmor tokom dana ili smanjenje radnih obaveza mogu biti važni tokom trudnoće.
Postavljanje granica također može pomoći. Stres mogu uzrokovati posao, društvene obaveze, ali i neželjeni savjeti o roditeljstvu. Zbog toga je važno tražiti pomoć, delegirati obaveze i reći "ne" kada je potrebno.
Partneri, prijatelji i članovi porodice mogu imati važnu ulogu pružanjem emocionalne i praktične podrške. Pomaganje trudnici da se osjeća sigurno, podržano i manje izloženo stresu, prema navedenim nalazima, može biti važno ne samo za njeno dobrobit nego i za zdravlje djeteta.
Sestra Esmira Bajraktarevića nakon što je debitovao sa Džekinim brojem na dresu: Ponosna na tebe, brate
Kiss the Future pred vratima: Šta nas robot veličine djeteta može naučiti o inteligenciji
Prava rijetkost: Luksuzni voz iz Venecije za Istanbul danas prolazi kroz Sarajevo
Luksuzni voz iz Venecije zastao i u Sarajevu: BiH na ruti jednog od najskupljih željezničkih putovanja u Evropi
