Šta je Montessori sistem obrazovanja za koji naučnici tvrde da kreira sretne ljude
Montessori je metoda obrazovanja koja se zasniva na samousmjerenoj aktivnosti, praktičnom učenju i saradničkoj igri. U Montessori učionicama djeca donose kreativne izbore u svom učenju, dok učionica i nastavnici nude aktivnosti prilagođene uzrastu za usmjeravanje procesa.
Djeca rade u grupama i pojedinačno kako bi otkrila i istražila znanje o svijetu i razvila svoj maksimalni potencijal.
Montessori učionice predstavljaju okruženja dizajnirana da zadovolje potrebe djece u određenom uzrastu. Ističe se da svaki materijal u Montessori učionici podržava aspekt razvoja djeteta, stvarajući usklađenost između djetetovih prirodnih interesa i dostupnih aktivnosti.
Naglasak je na individualnoj slobodi te okruženju gdje djeca mogu učiti kroz vlastito iskustvo i vlastitim tempom. U pojašnjenju funkcionisanja ovog načina obrazovanja navodi se da djeca u svakom trenutku mogu odgovoriti na prirodne radoznalosti koje postoje kod svih ljudi i izgraditi čvrst temelj za cjeloživotno učenje.
Prednosti Montessori metode
Novi rad objavljen u Frontiers in Psychology pruža više dokaza koji ističu kako Montessori način obrazovanja može biti superiorniji od tradicionalnih metoda, posebno u pogledu mjera koje se odnose na dugoročno psihičko zdravlje i dobrobit učenika.
"Dobrobit, odnosno osjećaj zdravlja, sreće i procvata, predviđa nekoliko poželjnih ishoda, uključujući bolje zdravlje i radni učinak, dugovječnost i pozitivnije društveno ponašanje i odnose", kažu autori istraživanja, koje vodi Angeline Lillard s Univerziteta u Virginiji.
"Ovdje smo istražili da li drugačije iskustvo iz djetinjstva, Montessori obrazovanje, može predvidjeti bolje blagostanje odraslih", pojasnili su.
Kako bi testirali svoju hipotezu, istraživači su angažovali 1.905 odraslih Amerikanaca koji su pohađali Montessori ili konvencionalne škole, u rasponu od 18 do 81 godine, i natjerali ih da popune niz anketa o dobrobiti.
Uporedili su rezultate istraživanja odraslih koji su pohađali Montessori škole sa onima koji su pohađali konvencionalne škole i pronašli snažne dokaze o povišenom psihičkom blagostanju među odraslima koji su kao djeca pohađali Montessori škole.
"Ono što nas je iznenadilo je da se skoro sve pokazalo značajnim – u skoro svakom istraživanju, ljudi koji su proveli najmanje dvije godine u Montessori školama imali su bolje stanje od ljudi koji ih nikada nisu pohađali", kazala je Lillard.
Među drugim prednostima ovog načina obrazovanja ističe se poticanje slobode i individualnog učenja, poboljšana društvena interakcija, nezavisnost kao temelj, kao i inkluzivnost.
Nedostaci Montessori načina obrazovanja
Jedan od glavnih nedostataka ovog način obrazovanja je to što nije dostupno svima. Budući da ova obrazovna filozofija preokreće tradicionalni nastavni plan i program javnih škola, većina Montessori programa je privatna, naplaćuju školarinu i regulišu upis.
Nastavni program za neke može biti previše labav jer podrazumijeva manje struktuiran nastavni plan od onoga što biste mogli naći u uobičajenom pristupu.
Poticanje nezavisnosti i individualnog pristupa može uzrokovati da djeca ne budu pripremljena za kapitalističko društvo i poduzetnički način razmišljanja koji se ne prilagođava pojedincu.
Također, otvorena struktura učionice za neke može biti zastrašujuća, a djeca vole rutinu i strukturu. Čak i fizičke barijere klupa poređanih u nizu mogu biti utjeha određenim učenicima. Montessori učionice su izgrađene tako da omogućavaju kretanje i promjenu, a nastavnici imaju tendenciju da više vode nego direktno poučavaju.
