Prema rezultatima istraživanja, starost oca je najvažniji faktor za određivanje broja novih, nenasljednih genetskih mutacija kod njegove djece.
Od najboljih reproduktivnih godina u mladosti, broj novih genetskih mutacija kod djece se povećava za dva po godini starosti oca.
Brzina se udvostručuje svakih 16 godina, što znači da dijete 36-godišnjaka ima duplo više novih mutacija nego dijete 20-godišnjaka, prenosi AFP.
Iako ne mora značiti da su sve nove mutacije štetne, dovoljna je samo jedna promjena u ključnom genu da se uzrokuje neka vrsta bolesti. Samim tim, više mutacija nosi veći rizik.
Rezultati su pokazali da je starost oca mnogo važniji faktor od starosti majke.
"Do sada smo nepošteno upirali prstom u starije majke, umjesto da budemo oprezni kada su u pitanju stariji očevi. Očigledno je da je veoma opasno imati starog oca", rekao je Karl Stefansson, zaposlenik islandske genetske kompanije DeCODE.
Međutim, starost majke je i dalje povezana sa Downovim sindromom i nekim drugim hromozomskim bolestima, koje se razvijaju putem procesa koji se razlikuje od onog opisanog u ovom istraživanju.
U ispitivanju je učestvovalo 78 porodica, kao i još stotine kontrolnih subjekata. Rezultati su pokazali da povećanje mutacija 97,1 posto zavisi od starosti oca. Ostalih 2,9 posto se pripisuje okolišnim faktorima i slučajnim utjecajima.
Prosječno novorođenče ima oko 60 malih genetskih mutacija. Djeca 20-godišnjaka imaju oko 25, a djeca 40-godišnjaka imaju 65 mutacija. Broj mutacija kod novorođenčadi koje se pripisuju majci iznosi 15, bez obzira na njenu starost.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
