Kako se nositi s neželjenim savjetima i dezinformacijama tokom trudnoće

Kako navodi Motherly, u trudnoći stres se može činiti neizbježnim. Dolazi sa svih strana: od mentalnog tereta, fizičke nelagode, finansijskog opterećenja i egzistencijalnih briga koje prate većinu trudnoća.

Međutim, stres nije bezopasan. Povezuje se s većim stopama prijevremenog porođaja, hipertenzije i preeklampsije, kao i s dugoročnim kardiovaskularnim rizikom.

Tu su i brojni trajni postporođajni izazovi mentalnog zdravlja kojima zdravstveni sistem još uvijek ne posvećuje dovoljno pažnje.

Odakle dolazi stres u trudnoći

Žene ponekad grade sisteme podrške kako bi se zaštitile od što većeg stresa. Međutim, sve češće taj stres iznenađujuće dolazi upravo od prijatelja, porodice i resursa koji bi trebali olakšati trudnoću.

Kada je kompanija za zdravlje majki Emagine anketirala trudnice, među glavnim brigama izdvojili su se stres zbog "zastrašujućih" medicinskih savjeta i beskorisnih mišljenja drugih ljudi o tome "kako raditi određene stvari".

Kontradiktorne informacije mogu se odnositi na gotovo svaki aspekt trudnoće. Tako se, naprimjer, mogu čuti različiti savjeti o tome treba li jesti začinjenu hranu tokom trudnoće ili da li je vježbanje preporučljivo.

Ovakve dezinformacije uobičajene su u krugovima prijatelja i porodice, ali i na neregulisanim dijelovima društvenih mreža. Posljedica je dodatni stres za žene.

Uspon "stručnjaka za trudnoću"

Ljudi su željni savjeta i često se zadovoljavaju onim što se u tekstu opisuje kao "stručnjaci za trudnoću". To su uglavnom prijatelji, članovi porodice ili glasovi koji djeluju kao autoriteti, iako su zapravo samo glasni zagovornici vlastitih stavova.

Stvaranjem dodatne buke, takvi izvori ne samo da mogu doprinositi stresnijim trudnoćama, već mogu otežati da prava stručnost dopre do žena kojima je potrebna.

Tokom generacija, kultura je normalizirala neslušanje žena u medicinskom okruženju, što je dodatno opteretilo već ranjiv proces. Trudnice kažu da se ne osjećaju saslušanim.

Često imaju samo sedam do 15 minuta vremena licem u lice sa svojim ljekarom tokom jednog pregleda. Rezultat je anksioznost zbog njege koju primaju, puta kroz zdravstvenu zaštitu i pitanja donose li prave odluke kako bi postigle najbolji mogući ishod.

U takvoj situaciji pojavljuju se "stručnjaci za trudnoću". Većinom su dobronamjerni i sebe vide kao osobe koje prenose iskustvo iz prve ruke ili tajno znanje koje može ublažiti anksioznost.

Međutim, njihova upornost, u kombinaciji s lošim savjetima, ponekad može uzrokovati još veću zbunjenost i stres upravo kod žena kojima pokušavaju pomoći.

Kako društvene mreže pojačavaju dezinformacije

Na društvenim mrežama isti problem dodatno se pojačava. Anonimni stručnjaci šire nedokazane lijekove za tegobe u trudnoći, kao i nenaučna "rješenja" za probleme s neplodnošću.

Ljudi se potom oslanjaju na takve resurse, ne shvatajući da online obično prevladavaju najglasniji glasovi, a ne nužno oni najzainteresiraniji ili najkompetentniji.

Četiri pitanja prije nego što povjerujete savjetu o trudnoći

- Odakle je došla ova informacija?

Samo zato što informacija dolazi od voljene osobe ili ima mnogo lajkova, dijeljenja ili pozitivnih komentara na TikToku ne znači da je validna.

Online i offline svijet puni su medicinskih laži ili poluistina koje su ili jednostavno rezultat nesporazuma ili namjerno iskorištavaju ranjiva emocionalna stanja žena kako bi podstakle angažman ili prodale proizvode.

Umjesto toga, preporučuje se oslanjanje na stručne organizacije i ljekare. Njihov sadržaj možda nije toliko viralan ili zabavan, ali je pouzdan, naučno dokazan i besplatan.

- Zašto biste trebale vjerovati ovome?

Postoji velika razlika između istraživanja istine i istraživanja detalja na društvenim mrežama kako bismo potvrdili ono što nam najviše odgovara.

Također je pogrešno vjerovati da nešto ima veću vrijednost samo zato što se može pogledati, razumjeti i "probaviti" u šest sekundi dugom Instagram videu. U zdravstvu i medicini povjerenje mora imati viši standard, a do znanja koje pruža mir često ne postoje prečice.

- Koji drugi izvori ovo podržavaju?

Ako nešto čujete na društvenim mrežama ili od člana porodice koji nije obučeni medicinski stručnjak, tu informaciju treba provjeriti s ljekarom.

Ako osjećate potrebu da nešto pretražite na ChatGPT-u, informacije koje pronađete treba provjeriti s ljekarom. Preporuka je uvijek provjeriti informacije s pouzdanim izvorom prije nego što se postupi na osnovu njih.

Moguće je voljeti i poštovati prijatelje, porodicu i tim za podršku, a istovremeno zaštititi sebe.

- Da li je moj ljekar koristan ili dio problema?

Trudnoća donosi mnoštvo pitanja koja mogu izgledati glupo ili neugodno, posebno kada žena dobija mnogo neprovjerenih savjeta. Važno je, međutim, osjećati se ugodno pri postavljanju tih pitanja svom ljekaru za zdravlje majke.

Ako to nije slučaj, važno je slijediti tu znatiželju i zapitati se zašto. Ako imate osjećaj da vas niko ne čuje ili vam je potrebno više vremena s ljekarom, možete razmisliti o tome da u svoj tim uključite babicu kako biste dobili odgovore na pitanja, umjesto da pribjegavate umjetnoj inteligenciji ili društvenim mrežama.

Potreba za pouzdanim informacijama

Trudnoća je za mnoge usamljena. Zato ljudi ponekad biraju zajednicu umjesto nauke ili informacija zasnovanih na podacima.

U nekim krugovima mišljenja i ideje porodice imaju čak i manju težinu od mišljenja influensera. Zbog toga bi resursi trebali izaći u susret pacijentima tamo gdje se nalaze, pružajući im informacije i načine da se istovremeno osjećaju kao dio zajednice.

Ginekolozi mogu biti preopterećeni, a zdravstveni sistem možda nema dovoljno resursa da pacijentima pruži vrijeme i pažnju koji bi ženama mogli pružiti mir.

Kada bi više žena imalo pristup alatima dostupnim 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, koji bi im pomogli da odvoje vrijedno znanje od opasnih savjeta, barem bi mogle učiniti jedno od najranjivijih životnih perioda malo manje stresnim.