Pratili 92.000 djece
13

Bebe manje porođajne težine imaju slabije ocjene iz matematike i čitanja kao tinejdžeri

Piše: N. C. |
Sitnijom od očekivanog smatra se beba koja je lakša od većine beba istog spola rođenih u istoj sedmici trudnoće (Foto: Shutterstock)
Sitnijom od očekivanog smatra se beba koja je lakša od većine beba istog spola rođenih u istoj sedmici trudnoće (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Djeca koja su na rođenju bila sitnija od očekivanog postižu slabije rezultate u nekim školskim predmetima, posebno u matematici i čitanju.

Razlika se vidi i u dobi od 14 i 15 godina, pokazala je velika studija koju su vodili istraživači britanskog Univerziteta Warwick i norveškog Instituta za javno zdravlje.

Sitnijom od očekivanog smatra se beba koja je lakša od većine beba istog spola rođenih u istoj sedmici trudnoće. Sva djeca u studiji rođena su u terminu, između 37. i 41. sedmice trudnoće.

Istraživači su pratili 92.551 dijete iz velike norveške studije o majkama, očevima i djeci (MoBa). Razvoj govora i motorike pratili su u dobi od šest mjeseci, 18 mjeseci, tri i pet godina. Analizirali su i rezultate državnih testova iz matematike, čitanja i engleskog jezika koje je djeca polagala s 10–11, 13–14 i 14–15 godina. Podatke iz studije povezali su s norveškim registrom rođenih i evidencijama o obrazovanju.

Istraživači su gledali i u kojoj su sedmici termina djeca rođena. Bebe rođene u 37. ili 38. sedmici u ranom djetinjstvu su imale nešto slabije razvijen govor i pokrete od beba rođenih između 39. i 41. sedmice. Do polaska u školu te razlike su gotovo nestale.

"Iznenadila nas je razlika između ta dva obrasca. Razlike povezane s nešto ranijim rođenjem unutar termina uglavnom su nestale do pete godine, dok su one povezane s manjom veličinom od očekivane bile vidljive u školskom uspjehu i s 14 i 15 godina", rekao je Xuan Zhao s Odsjeka za psihologiju Univerziteta Warwick, koautor studije.

Profesorica Siobhan Quenby s Medicinskog fakulteta istog univerziteta kaže da je studija važna i za roditelje. Prema njenim riječima, sada se zna da rođenje nekoliko sedmica prije termina nema dugoročnih posljedica ako je beba normalne veličine ili krupnija za svoju fazu trudnoće.

Autori naglašavaju da su pronašli povezanost, a ne uzrok, i da neće svako dijete rođeno sitnije od očekivanog imati poteškoće.

"Ipak, studija pokazuje koliko je važno pratiti rast bebe i osigurati da djeca dobiju odgovarajuću podršku dok odrastaju", rekla je Quenby.

Profesor razvojne psihologije Dieter Wolke smatra da manja veličina bebe rođene u terminu može ukazivati na nepovoljne utjecaje na mozak koji se odražavaju na učenje sve do adolescencije. Dodaje da se te dugoročne posljedice mogu ublažiti roditeljskim angažmanom, podsticajnim okruženjem kod kuće i podrškom u školi.

Studija je objavljena u časopisu American Journal of Obstetrics and Gynecology.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima