Batinama nećete odgojiti poslušnu djecu: Ostavljate dugoročne posljedice

Mnogi roditelji i danas posežu za batinama jer su ih i sami dobijali kao djeca i iskreno vjeruju da je to pravi način da dijete nauče ili zaštite, rekla je za New York Post pedijatrica i stručnjakinja za roditeljstvo Isha Mannering. Ipak, njen stav o batinama i svakom drugom obliku fizičkog kažnjavanja je jasan: odlučno ne.

"Iako mogu donijeti poslušnost u tom trenutku, to se postiže strahom, a ne učenjem dubljih vještina koje djeci zaista trebaju, poput samoregulacije ili zdravog rasuđivanja", kazala je.

Prema istraživanju, 15 posto roditelja i dalje smatra da su batine neophodne u odgoju djece. Za mnoge je to naslijeđena navika, a za druge posljedica stresa, izolacije i nedostatka praktičnih alternativa.

"Ti roditelji ne biraju nužno između dobrog i lošeg roditeljstva. Oni pod stresom biraju između poznatih i nepoznatih alata", objasnila je Mannering.

Mannering kaže da mnogi roditelji tišinu i poslušnost koje nastaju iz straha brkaju s dugoročnim uspjehom u odgoju. Dijete koje prestane s nekim ponašanjem jer se boji može naučiti kako izbjeći kaznu, ali ne i zašto je pogriješilo, kako to popraviti i šta sljedeći put uraditi drugačije.

Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da su djeca koja su s tri godine dobijala batine sklonija nasilnom i problematičnom ponašanju u dobi od pet godina, uključujući uništavanje vlastitih stvari, okrutnost prema vršnjacima i odraslima te fizičke napade na druge.

"Fizičke disciplinske mjere mogu normalizirati silu kao odgovor na frustraciju ili sukob", upozorila je Mannering.

Istraživanje iz 2017. godine pokazalo je da su djeca koja dobijaju batine sklonija nasilju prema partneru u kasnijem životu. Zbog ovog i drugih razloga Američka akademija pedijatara (AAP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) jasno su se usprotivile batinama.

Prema riječima Mannering, batine mogu ostaviti i dugotrajne emocionalne posljedice, uključujući nesigurnu privrženost, koja kasnije može voditi do problema u ljubavnim vezama i povlačenja u samoću.

"Sigurna privrženost razvija se kada dijete doživljava roditelja kao pouzdan izvor sigurnosti, utjehe i smirenja. Kada je ta ista osoba i izvor straha ili boli, osjećaj sigurnosti postaje složeniji, čak i u odnosu punom ljubavi", kazala je.

Pozvala se na istraživanje iz 2020. godine prema kojem fizičko kažnjavanje narušava vezu roditelja i djeteta, a koje izričito preporučuje nenasilne načine ispravljanja ponašanja. Pregledni rad iz 2021. godine pokazao je da je fizičko kažnjavanje dosljedno povezano s porastom problema u ponašanju tokom vremena, bez obzira na to da li su roditelji inače koristili i "pozitivne" odgojne metode. Isto istraživanje pokazalo je i da su roditelji koji su fizički kažnjavali djecu s vremenom postajali sve nasilniji i nepredvidljiviji.

Prema podacima koje navodi New York Post, najmanje 69 država zakonom je potpuno zabranilo fizičko kažnjavanje djece. U Sjedinjenim Američkim Državama su batine od 2024. legalne u svih 50 saveznih država, a 15 država dozvoljava fizičko kažnjavanje i u školama.

Mannering ipak vjeruje da je ova praksa u opadanju jer se sve više pažnje posvećuje emocionalnom zdravlju.

"Sve više roditelja pita: 'Šta ovo dugoročno uči moje dijete?', umjesto samo: 'Je li ovo zaustavilo ponašanje?'", zaključila je.