Neki naučnici pokušavaju identificirati faktore koji smanjuju brzinu njegovog širenja. Autori nedavne studije objavljene u časopisu "Canadian Medical Association Journal" pitali su da li zatvaranje škola i druge javnozdravstvene intervencije rezultiraju usporavanjem pandemije koronavirusa.
Oni su također ocijenili da li geografski i meteorološki faktori igraju ulogu u suzbijanju pandemije, uključujući temperaturu i vlažnost.
Autori su, kako se i očekivalo, otkrili da su javnozdravstvene intervencije snažno povezane sa smanjenim rastom epidemije. Međutim, iznenađujuće je da su zaključili da širenje SARS-CoV-2 nije povezano s temperaturom.
Naučnici su ustanovili da je izbijanje gripe, najčešće proučavane respiratorne virusne epidemije, povezano s klimatskim promjenama, jer virusi imaju tendenciju da se javljaju tokom hladnijih mjeseci.
Iako naučnici to još uvijek istražuju, smanjen broj slučajeva u toplijim mjesecima vjerovatno će biti posljedica viših temperatura, veće vlažnosti zraka ili većeg solarnog zračenja, piše Medical News Today.
Činjenica da se škole obično zatvaraju tokom ljetnih mjeseci također bi mogla igrati ulogu u smanjenju rizika od izbijanja gripe.
Tokom svoje analize naučnici su kontrolirali podatke za širok spektar varijabli koje su uključivale nadmorsku visinu, bruto domaći proizvod, postotak stanovnika starijih od 65 godina, gustinu naseljenosti, blizinu regija s utvrđenim epidemijama, poput Wuhana, Kine i prosječan životni vijek.
Sve u svemu, analiza je koristila podatke iz 144 geopolitičke regije, uključujući 375.609 slučajeva COVID-19. Naučnici su uzeli podatke iz izvještaja o situaciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ovo uključuje podatke na nivou države za Sjedinjene Američke Države i Australiju, podatke na nivou provincije i teritorije za Kanadu i podatke za ostatak svijeta.
Isključili su Kinu, Italiju, Iran i Južnu Koreju, jer je epidemija u tim zemljama dostigla vrhunac. Autori zaključuju da rast epidemije COVID-19 nije bio povezan s višim temperaturama u tom periodu.
