{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Amar Hromo, bh. arhitekta koji "gradi" Katar: Naši inžinjeri su ovdje sve cjenjeniji

12.8.2017. u 17:01
659
96
Amar Hromo, bh. arhitekta koji "gradi" Katar: Naši inžinjeri su ovdje sve cjenjeniji
659
Amar Hromo, bh. arhitekta koji "gradi" Katar: Naši inžinjeri su ovdje sve cjenjeniji
Amar Hromo (Foto: Ljubomir Todorović)
Amar Hromo je sarajevski arhitekta koji živi i radi u glavnom gradu Katara, a u tu daleku zaljevsku zemlju je prije tri godine došao kako bi stekao iskustvo u svom poslu. Danas radi na projektima vrijednim više milijardi dolara. U slobodno vrijeme putuje po svijetu, rado se vraća u Sarajevo i preporučuje svima da dođu raditi u Katar.
Mladi demonstrator na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu s već popriličnim profesionalnim iskustvom koje je stekao radeći na domaćim i međunarodnim projektima, napustio je svoj rodni grad i svoje "sigurno" radno mjesto. Ne trbuhom za kruhom, kako se to u Bosni i Hercegovini kaže, već slijedeći svoju profesionalnu karijeru.

"Razmišljao sam tada kako ću raditi na fakultetu bez adekvatne prakse u struci. Iskustva jesam imao, ali za mene to nije bilo to. Želio sam puno više... U Dohu sam došao zbog projekata. Djelovalo je nelogično u tom trenutku, priznajem, ali ja sam slijedio svoje snove. Nakon tri godine mogu reći da nisam pogriješio. Bila je to ispravna odluka!"

Svaki početak je težak



Amar Hromo prošao je kroz sve neophodne faze, od Mješovite srednje građevinsko-geodetske škole u Sarajevu, studija na Arhitektonskom fakultetu, volonterskih, a zatim i plaćenijih poslića i projekata, da bi skoro deceniju i po kasnije uživao ugled među kolegama, u firmi u kojoj su zaposleni međunarodno priznati stručnjaci.

"To je išlo pravo teško u početku, a vremenom sam sakupljao iskustvo i poslove. Vremenom su ljudi počeli da primjećuju moj rad. To se na kraju isplatilo. Počeo sam da sarađujem s prof. dr. Mevludinom Zečevićem, sadašnjim dekanom Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. S njim sam radio skoro tri godine i to su najveći temelji koje sam stekao kao arhitekta, kroz njegovo mentorstvo", započinje Amar svoju priču.

Kada je došao u Dohu, nije mu bilo teško da se uklopi, a tvrdi da je siguran kako inžinjeri iz Bosne i Hercegovine imaju dobar temelj koji vrlo lako mogu primijeniti bilo gdje u svijetu pa tako i u Kataru.

Amar Hromo (Foto: Ibro Čavčić/Klix.ba)
Amar Hromo (Foto: Ibro Čavčić/Klix.ba)


"Bosanci su svestrani. Našim ljudima nije teško da se uklope. Nikad nismo orijentisani na jednu stvar, na jedan pravac. Firme prepoznaju kvalitet, tako da same traže ljude iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske. Čak i nas pitaju za neku vrstu posredništva. Jedino je problem strah. Mnogo ljudi koji imaju mogućnost da dođu, za koje znam da su sposobni, ne žele da dođu zbog straha", objašnjava Amar.

Dodaje da mnogo ljudi iz evropskih i drugih zemalja, za razliku od Balkanaca, imaju problem kada dođu u Katar, jer žele da se ograniče samo na jedan pravac u struci.

"Problemi nastanu kada zatražiš od njih da skrenu s tog pravca. Zbog toga mnogi odlaze iz Katara, odustaju. Naši ljudi se dobro snalaze, arhitekti su sve cjenjeniji, inžinjeri su općenito dobrodošli. Mi kao inžinjeri ne možemo biti ograničeni na jednu zemlju, uvijek se išlo tamo gdje ima posla: prije po Rusiji, Libiji, sada u Katar, Emirate... Svi koji imaju mogućnost trebaju doći. Ono što naučimo u Bosni i Hercegovini vrlo lako možemo primijeniti ovdje", poručuje Amar.

Foto: Facebook
Foto: Facebook


Ističe da će rado pomoći onima koji su zainteresovani da dođu, a da im trenutno treba pet mašinskih inžinjera, tri elektroinžinjera, dva građevinska inžinjera i četiri arhitekta.

"Sve poželjno iz Bosne i Hercegovine. Iskustvo nebitno, mogu i oni sa tek završenim fakultetom. Zainteresovani se mogu javiti na mail [email protected]", kazao je Amar Hromo za Klix.ba.

Pos'o je dobar, a para laka



Dvadesetsedmogodišnji bh. inžinjer danas radi na projektima kakve je u Bosni i Hercegovini, ali i velikom dijelu svijeta, rijetkost raditi. Prvenstveno zbog toga što su zdanja u Dohi jedinstvena, a ulozi veliki. Ponos istočnjački, a trendovi zapadni.

"Stadion na kojem radim, pola sata udaljen od Dohe, u Al Wakhri, radila je prvobitno poznata iračko-britanska arhitektica Zaha Hadid. Ja s kolegama radim na interijeru tog stadiona. U taj projekt investirano je blizu dvije milijarde dolara", započinje Amar priču o poslu.

Focus Design Partners, firma za koju radi, angažovana je na projektu izgradnje državne labaratorije, a riječ je o jedinstvenom projektu u svijetu.

"To je državna laboratorija gdje će biti smješteno blizu 160 laboratorija i ureda. Investicija vrijedna 300 miliona dolara. Riječ je o državnom projektu, a ja vodim segment koji obuhvata dizajn labaratorija. Koordinacija s klijentom i sastanci u državnim službama s vrlo utjecajnim ljudima u Kataru, dio su svakodnevnice. Trenutno postoji samo nekoliko ovakvih laboratorijskih objekata u svijetu", ističe Amar.

Foto: Amar Hromo
Foto: Amar Hromo


Također ističe da je radio na projektu Britanske škole, jednom od onih u koje Katar nemilice ulaže.

"Kada je dizajn predstavljen klijentu, rekao je da je to prvi projekt na koji nije imao nikakav komentar. Investicija je vrijedna 30 miliona dolara, a riječ je o prostoru od nekih 30 hiljada kvadrata. Sve je savremeno, od eksterijera do učionica, nije klasična arhitektura na kakvu smo navikli u Bosni", objašnjava sarajevski arhitekta.

Dodaje da se uvijek koristi najbolja tehnologija, a da sve što oni rade - rade u skladu s međunarodnim trendovima i standardima.

"Kad je riječ o tehnologiji, prate se najbolji standardi, američki, britanski, njemački... Na tehnologiji nikad ne štede i uvijek mora biti najbolje, mada ima izuzetaka, kao i svugdje...To što mi ovdje radimo rijetko će koji arhitekt u Bosni i Hercegovini imati priliku da radi, osim ako Katarani ne počnu ulagati u Sarajevo kao u Dohu", poručuje Amar kroz smijeh.

Katar u izgradnji



Amar Hromo nam objašnjava da se Katar gradi kao država, a da nemilice ulažu u tri segmenta: obrazovanje, zdravstvo i sport.

"Katar primarno jeste orijentisan na gas i naftu. Gas više, to je temelj. Izvoze ga tankerima u sve krajeve svijeta. Nafte nemaju toliko, te zalihe su pri kraju, isto kao i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Međutim, ne orijentišu se, kao pojedine zemlje koje imaju naftu i plin, samo na taj segment", kazao je Amar Hromo za Klix.ba.

Ističe da dosta ulažu u obrazovanje, a da svi jači fakulteti u svijetu imaju svoja sjedišta u Dohi, naročito britanski i američki.

"Katar je dosta orijentisan prema zapadu kada je riječ o planiranom razvoju. Sve edukativne aktivnosti uvoze sa zapada, prate se američki standardi, trendovi... Qatar Fondation, na čijem je čelu emirova majka, pravi univerzitet koji će biti grad samo za sebe. Tu će biti 10-15 fakulteta, stambeni objekti, sportski i zdravstveni objekti, cijela infrastruktura jedne zdrave i funkcionalne gradske zajednice", objašnjava bh. arhitekta.

Prema njegovim riječima, također dosta ulažu u turističke potencijale, a ističe da su turisti iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana i Irana česti gosti u Kataru.

"Bolnice se masovno otvaraju, kao i centri za terapiju... Tako da im u infrastrukturne projekte od državnog značaja nije žao ulagati. Stranim investitorima koji žele da ulože u neki od ova tri segmenta, zdravstvo, obrazovanje ili sport, Katar poklanja zemljište i nudi sufinansiranje. Na investitorima je samo da predstave plan, ideju... U tom segmentu uvijek imaju zeleno svjetlo da im olakšaju", kazao nam je Amar.

Balkanci u Kataru



Amar Hromo ističe da se u Sarajevo rado vraća, bar 2-3 puta godišnje, ali da rado putuje i po svijetu.

"Putovanjima po svijetu tek uvidite koliko je Bosna i Hercegovina mala i beznačajna, koliko granice ne znače ništa u globalnom svijetu gdje je sve povezano te koliko su političke nesuglasice u Bosni i Hercegovini nezrele za 21. vijek... Mislim da je pogrešno vezati se za zemlju, u tom kontekstu. Ja volim Sarajevo i uvijek rado dolazim, 2-3 puta godišnje. Ali se ne treba vezati za mjesto, treba otvoriti vidike. Mene je život doveo ovdje, a neizvjesno je šta će se dalje dešavati. To se nikad ne zna. Rado bih u Singapur", kaže on.

Foto: Amar Hromo
Foto: Amar Hromo


Navodi da kada je riječ o društvenom životu, Balkanci se najbolje slažu kad nisu na Balkanu.

"Nema nas puno ovdje, ali se skoro svi međusobno družimo. Uvijek smo tu jedni za druge kad je riječ o poslovima, preporukama... Ovdje smo manjina pa tako mora biti. Ambasada BiH u Kataru ponekad nešto organizuje, ali to su rijetki slučajevi. Prema mom mišljenju, mogli bi da rade puno više za nas ovdje, ali bismo i mi kao zajednica morali više da se angažiramo. Mi smo mala zemlja, nismo mnogo utjecajni, bez obzira na predrasude o dobrim odnosima s arapskim zemljama", potcrtava Amar.

Navodi da su nedavno napravili dobru stvar, tako što im je omogućena direktna zamjena vozačkih dozvola.

"Možemo otići sa našom vozačkom dozvolom i zamijeniti je za katarsku. Svi ostali moraju da polažu, a to ovdje nije jeftino, niti je jednostavno položiti", zaključuje Amar Hromo za Klix.ba.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Koliko često trenirate?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: