Komentar
Cijanovodonična kiselina je jak otrov i njena maksimalna količina u rakiji regulisana je Pravilnikom. Cijanovodonična kiselina se u semenkama koštičavog voća nalazi u obliku dijanogenih glikozida kakav je amigdalin. Pri vrenju komine pod dejstvom kiselina ili prisutnog specifičnog enzima emulzina amigdalin se razlaže i obrazuje benzaldehid, cijanovodoničnu kiselinu i glukozu. Ukoliko se u toku muljanja izlomi više od 5% koštica, vrenje kljuka dugo traje (sa košticom), ili prevreli kljuk šljive (sa košticom) dugo stoji do momenta destilacije, može se očekivati sadržaj cijanovodonične kiseline u količini i preko 40 mg/l. Poznato je da doze ove kiseline od 50 do 70 mg deluju smrtonosno na čovečji organizam.
Kardan pri destilaciji fermentisanog kljuka i u srednjoj frakciji ostaju velike količine metanola. Metil-alkohola u rakijama ima čak i do 4% apsolutnog alkohola. Pravilnikom je ograničen sadržaj metanola na najviše 2 vol.% od apsolutnog alkohola. Nesumnjivo je da visok procenat metil-alkohola, posebno u voćnim rakijama, predstavlja ozbiljan problem.Bit ce kardan da je trovanje Metil-alkoholom ali sam gore namjerno samo spomenuo cijanovodicnu kiselinu zato sto se o njoj malo zna.
Katl puno je faktora koji utjecu na kolicinu Metil- alkoha u krajnjem proizvodu.Samo branje sljiva,nöjen kvalitet,kolicinu secera u sljivi,vrenje,nacin vrenja,sudovi u kojima dolazi do vrenja i njihove cistoca,destilator,nacin destilisanja...a najvaznija je kolicinu znanja o tehnologiji proizvodnje rakije onoga ko se bavi tom proizvodnjom.
PRIKAŽI ODGOVORE (1)
Prikaži sve komentare (132)