U poslijeratnoj BiH jako je prisutna moralna retorika, ali pretezno u okviru poslijeratnog religijskog pomodarstva.Stvarna moralnost ocituje se na djelima, u zdravstvenim i drugim javnim ustanovama.Oni koji su ioli civilizovani znaju o cemu govorim.Pojavi se nakostrijesena spodoba, gleda te pogledom strazarke u zenskom zatvoru i obavezno ti drzi predavanje kako sta treba i naravno podsmijava ti se.Nazoves studentsku sluzbu i postavis pitanje a \"gospodja\" ti kaze:\"Ahhh, pa kako cete to pitati pobogu?!, ne shvatajuci da bi po svim normama naprednog svijeta ona bila podsmijavana od svog kolektiva zbog takvog obracanja studentu...a s druge strane ima i studenata i gradjana koji se savrseno uklapaju u truhle i devijantne licnosti iz americkih filmova o negativcima... Dakle, s jedne strane cvijeta popularnost religije i moralne retorike, a s druge cvijeta i ljudska iskorumpiranost na svakom nivou...