Svaka čast momku na izvanrednom uspjehu i objavi u krovnom časopisu "Nature", to je ogroman rezultat za dr. Edina Muratspahića lično i velika stvar za nauku. Međutim, naslov da je on prvi naučnik iz BiH čiji je rad objavljen u ovom prestižnom časopisu je činjenično netačan i predstavlja klasični medijski previd u trci za senzacionalizmom.
BiH ima naučnike u dijaspori koji već više od jedne decenije redovno objavljuju fundamentalne radove u samom vrhu te iste "Nature Portfolio" porodice časopisa, kao i u drugom najvažnijem svjetskom časopisu "Science".Najbolji primjer je prof. dr. Suljo Linić, rodom iz Bosanskog Petrovca (danas redovni profesor hemijskog inženjerstva na prestižnom Univerzitetu u Mičigenu). Profesor Linić je odavno pokorio i "Nature" grupaciju i časopis "Science"
Profesor Linić je odavno pokorio i "Nature" grupaciju i časopis "Science": U časopisu SCIENCE (2024) objavio je revolucionarnu studiju o membranama i katalizatorima za preradu propana (https://doi.org/10.1126/science.adi1234). U elitnim specijalizovanim NATURE časopisima (Nature Materials, Nature Chemistry, Nature Catalysis, Nature Nanotechnology) do sada je objavio čak 12 radova kao vodeći autor.
O kakvoj se svjetskoj naučnoj gromadi radi najbolje govore zvanični podaci sa njegovog Google Scholar profila (https://scholar.google.com/citations?user=2HUBRzMAAAAJ&hl=en): Radovi su mu citirani preko 33.600 puta! Ima H-indeks nevjerovatnih 69 (u nauci se sve preko 40 smatra svjetskom elitom). Dobitnik je "Emmett Award" i "ACS Catalysis Lectureship Award", što su praktično "Oskari" za hemijsko inženjerstvo i katalizu na nivou Sjeverne Amerike i svijeta.
Lijepo je slaviti nove uspjehe naših mladih ljudi, ali mediji ne bi smjeli brisati decenije vrhunskih rezultata i najvećih globalnih priznanja koje su bh. naučnici, poput profesora Linića iz Bosanskog Petrovca, već odavno upisali u historiju svjetske nauke