U bici na Sutjesci je poginulo 7.500 vojnika i ona drzava im podize spomenik da se vidi sa orbitalne stanice i da stoji 200 godina. U Sarajevu je poginulo 1600 male, nevine djece i ova drzava im dize stakleni zeleni spomenik od dva metra u obliku penisa. Ne zanima me kako izgleda iz drugih uglova, sasvim dovoljan je jedan. Trazi se: - kolosalan spomenik gdje ce ucitelji i nastavnici voditi djecu na jednodnevne izlete, da odaju pocast, poloze cvijece - spomenik koji je barem malo dostojan podnesenoj zrtvi, jer joj u potpunosti dostojno nista nije - spomenik u koji tek postali tinejdzeri nece upirati prstom i umirati od smijeha jer ih podsjeca na ono sto im je jos uvijek malo tabu Trazi se spomenik od kojeg ce zastati korak i stisnuti se srce. Od ovog cuda mi se samo stisce dusa, od stida.