Hanka Paldum, ustoličena diva sevdaha i narodne muzike, zvijezda je koja već tri decenije sija punim sjajem u samom vrhu estradnog neba na prostorima Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije . „Primadona bosanske folk pjesme. Uvijek negdje između klasičnog i novokomponovanog narodnog zvuka, Hanka Paldum je zvijezda koju štuju svi: od ministara i njihovih vozača, univerzitetskih profesora i zidara, penzionera i srednjoškolaca na ekskurziji u Poreču. Jedna od rijetkih folk zvijezda koja je uspjela napuniti zagrebačku dvoranu \'Vatroslav Lisinski\'.“ Za ovakvu „definiciju“ u „Leksikonu bosanskog duha“ i epitet dive, kraljice ili primadone narodne muzike zaslužni su prije svega Hankin glas i talent koji je nosila u sebi i razvijala ga na pravi način, uporan rad, dobre pjesme i krajnje profesionalan odnos prema poslu kojim se bavi. Srca poklonika dobre pjesme Hanka osvaja svojim jedinim i najjačim prirodnim oružjem: punim glasom, čistim grlom te originalnim interpretacijama: sve je to i čini prepoznatljivom, posebnom i velikom pjevačkom zvijezdom jedinstvenog izražajnog stila, zvijezdom koja se pretvara u amblem i kultnu ličnost jednog vremena i prostora. DJETINSTVOPjevačica svih vremena, kako često nazivaju Hanku Paldum mnogi muzički znalci, rođena je u Čajniču, u relativno siromašnoj porodici u kojoj je odrasla uz brata Mustafu i Smaila, te sestre Razu i Rasemu. Otac Mujo radi u drvnoj industriji “Stakorina” a kako je bio vješt raznim umjetničkim rukotvorinama od drveta u slobodno se vrijeme bavi izradom tambura uz koje je svirao i pjevao. \"Moji roditelji, Mujo i Pemba nas petero djece odgojili su po strogim patrijarhalnim nazorima. S obzirom na to da očeva plata nije bila dovoljna za sedmočlanu porodicu, majka je morala tkati ćilime i prodavati ih, a ja kao najstarije žensko dijete već sa pet godina pomagala sam joj u kućnim poslovima\", sa sjetom u očima priča Hanka. Najvažnije što je Hanka ponijela iz kuće jeste vaspitanje: poštenje,marljivost,skromnost i spremnost da pomaže ljudima.Već u prvom razredu osnovne škole učiteljica je zapazila kako ima lijep glas, a nešto kasnije nastavnik muzičkog vaspitanja, Mujo Fočo, uključio je Hanku u školski hor, pa je često nastupala kao solista na školskim priredbama: \"Uvijek sam se isticala pa su me često angažovali da pjevam sevdalinke. Spomenuću putovanja sa majkom. Išle smo vozom kod tetke, mamine sestre u Rudo. Bilo je dosta tunela. Kada bi voz ušao u tunel ja bih zapjevala, a kada izađemo iz tunela prestala bih, jer sam bila stidna. Onda bi putnici pitali ko to tako lijepo pjeva, a ja bih gledala kroz prozor kao da se to ne odnosi na mene. Imala sam osjećaj da će mi srce iskočiti od dragosti\", prisjeća se Hanka i opet spominje svoju majku na čiji pomen, iako je umrla prije pet godina, skoro uvijek zaplače: \"Moja majka, neka joj duša u miru i lijepim džennetskim baščama počiva, bila je vrijedna, pametna i mudra žena. Osjetila je da za nas djecu nema nikakve perspektive u malom gradiću Čajniču, pogotovo za djevojke, pa je nagovarila oca da prodaju imovinu i da se presele u veći grad, a odluka je pala na Sarajevo. Sjećam se tog dana kada smo trebali krenuti iz mog rodnog kraja... Plačući sam otišla, ali je moja duša ostala tamo\".MULTI MEDIJALNA UMJETNICA - 1991. Hanka igra u filmu „Praznik u Sarajevu“ reditelja Benjamina Filipovića - Učestvovala je u predstavama „Iza sna“ glumca Emira Hadžihafizbegovića. - 2004. u njemačkom gradu Direnu u Šekspirovoj predstavi „Magbet“ pjeva na njemačkom jeziku sevdalinku „Kraj tanana šadrvana“ i makedonsku pjesmu “Jovano Jovanke” u režiji Kaće Čelan. - Na desetom jubilarnom Sarajevskom film festivalu Hanka kao jedna od posljednjih diva autentične narodne muzike učestvuje u muzičkom spektaklu pod sentimentalnim nazivom ˝Hotel Evropa˝ koji je na koncertima u Sarajevu, Zagrebu i Ljubljani ugostio pored Hanke i legendarne vokalne soliste koji su, svaki u svojoj muzičkoj formi, obilježili dekade prošlog vijeka, od 50-ih pa sve do danas. - Učestvuje u dokumentarnom filmu „Posao iz snova“ u režiji Danijele Majstorović koji je prikazan na festivalima u Zagrebu i Sarajevu. - Hanka Paldum je dobila 2004. godine „Zahvalnicu grada Sarajeva“ za lično zalaganje i doprinos u oblasti kulture grada Sarajeva. Izuzetnoj ženi i estradnoj umjetnici koja je obilježila muzičku scenu Sarajeva i BiH-e za sva vremena, te svojim bogatim stvaralaštvom animirala i afirmisala generacije sarajevskih pjevača. Sarajlije ovom zahvalnicom iskazuju svoje poštovanje, zahvalnost i prijateljstvo.Krajem 2006. godine svojim novim studijskim albumom nazvanim “Žena kao žena” Hanka se vraća na “velika vrata” na muzičku scenu. Album je sačinjen iz 14 izvrsnih pjesama u izdanju \"Hayat produkcije\" i predstavlja pravi izbor za sve ljubitelje Hanke Paldum, a vrhunska produkcija i moderni aranžmani osvojit će i nove fanove naše folk dive. Muzički producent albuma je Perica Simonović a postprodukciju albuma uradio je svjetski poznati producent Carlos Peron, Švicarac, koji je u svijetu muzike postao poznat osamdesetih godina sa grupom Yello. Aranžmani su rađeni u studiju „Hazard“. Pjesme \"Žena kao žena\" i \"Dođi\" su snimane u studiju BSE Records u Njemačkoj. Autori na ovom albumu su Zlatan Fazlić – Fazla, Goran Antunović, Jovica Petković, Al Dino, Don Almir, Milić Vukašinović, Geronimo i Nazif Gljiva kao I grupa njemačkih kompozitora iz produkcije BSE Records. Sa pjesmom “Dođi” Hanka ima zapažen nastup na drugom Radijskom festivalu BiH u Tuzli gdje osvaja nagradu za aranžman. Duetska pjesma “Ja nemam snage” sa autorom pjesme Don Almirom osvaja prvu nagradu publike te drugu nagradu radijskih stanica na festivalu zabavne muzike “Bihać 2006”, a prvu nagradu publike i nagradu za najbolji tekst na festivalu zabavne muzike “Stari grad” u Crnoj Gori.