Veze između Srba i Rumuna postajale su od druge polovine XIV veka sve srdačnije i sve neposrednije. Posle pada bugarske države oni su se, pred zajedničkom opasnošću od Turaka, kao dve hrišćanske i pravoslavne države, približavale u znatnoj meri. Uticaj srpske pismenosti oseća se na vlaškom području kroz ceo XV i XVI vek, dok je uticaj srpske umetnosti počeo i ranije. Lepi rumunski manastir Kozja, podignut 1386. god., očigledna je imitacija naše Ravanice;