svaka lijepa misao, svaki koraj i svaka ljudski izgovorena rijec bez obzira sa koje strane dolazi a koja vodi medjuljudskom zblizavanju i pomirenju vrijedna je ljudske paznje. Od Zeljka Komsica koji je jedini iz predsjednistva svojim tijelom i zivotom uz ikar konzerve - branio svoju drzavu i jedini u postratnom periodu casno napustio fotelju ambasadora u Srbiji - dakle jedino od takvog covjeka mozemo ocekivati da nas u teskim, vrlo ogranicenim uvjetima svojim djelima sve nas uci ne o zaboravu - nego o oprostu - najljepsoj osobini plemenitih i inteligentnih ljudi.