Znaš Bošnjače, nije davno bilo
Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta
Kad u našoj Bosni ponositoj
I junačkoj zemlji Hercegovoj
Od Trebinja to Brodskijeh vrata
Nije bilo Srba ni Hrvata
A danas se kroz svoje hire
Oba stranca ko u svome šire
Oba su nas gosta saletila
Da nam otmu najsvetije blago
Naše ima ponosno i drago.
Safvet-beg Bašagić "Pjesma Bošnjaku" 1891.
@metaricevap
Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870. – Sarajevo, 9. travnja 1934.), bio je bošnjački i hrvatski književnik i hrvatski narodni preporoditelj. Safvet-beg Bašagić jedna je od najmarkantnijih osobnosti moderne hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini.
@metaricevap
Bio je uvjereni hrvatski nacionalist i istaknuti član Hrvatske nacionalne zajednice, starčevićanske stranke koju je 1910. godine pokrenuo dr. Ivo Pilar.
@pantera101
"Kod Bašagića bošnjaštvo nije nacionalnost nego regionalnost; kad govori i pjeva o svome jeziku i svojoj
zemlji, onda je to hrvatski jezik i hrvatska zemlja, a Bošnjaci su samo div-junaci one zemlje, koja je davala
Turskoj kroz stoljeća velikane, "po kojima Zapad-Istok nas poznaje". Upravo kao Dubrovčani, koji pjevaju i
govore hrvatskim jezikom, a veličaju slobodu republike sv. Vlaha, veličaju Dubrovnik kao tlo slobode."
@metaricevap
. Radi njegova hrvatskog
domoljublja nastoje neki sada u Sarajevu omalovažiti njegovu ulogu književnika, koji među prvima uspostavlja
vezu između hrvatske aljamiado i islamističke književnosti i novije hrvatske književnosti. Do te mjere su
došle predrasude i štetnosti protuhrvatski raspoloženih ljudi u Sarajevu,
