Jeste li i vi "muškarac koji nikad nije bolestan": Evo zašto trebate prekontrolisati svoje nalaze već danas
Nije u pitanju anegdota. Muško zdravlje je tema o kojoj se rijetko govori. O sportu, automobilima ili poslu razgovara se otvoreno, a o srčanom pritisku, dijabetesu ili prostati tek kada postanu problem.
Tijelo, međutim, ne upozorava uvijek na vrijeme. Šećer, masnoće u krvi, jetra i prostata godinama mogu raditi lošije bez ijednog znaka. Zato se svakog novembra kroz globalnu kampanju Movember muškarcima poručuje da se na pregled ide i kada ništa ne boli.
Zašto muškarci odgađaju preglede? Rijetko zbog nedostatka vremena
Više od 25 godina prim. dr. Vesna Gluvić-Čelić, specijalistica medicinske biohemije i voditeljica Prolab laboratorije u Banjoj Luci, gleda kako muški pacijenti u laboratoriju dolaze kasno. Razlog, kaže, počinje mnogo prije prvog simptoma.
"Muškarci podrazumijevaju da su zdravi, jaki i da njima ništa ne može da se desi. To je, htjeli mi priznati ili ne, još uvijek predrasuda društva u kojem živimo: muškarac si samo ako možeš sve da izdržiš. Mnogi smatraju da su preventivni pregledi rezervisani za žensku populaciju, nažalost", kaže prim. dr. Gluvić-Čelić za Klix.ba.

Neki od najčešćih izgovora su: nemam vremena, gužve su, dugo se čeka na pregled i slično. Tegobe poput umora, pada energije i povremenih bolova, koji im narušavaju svakodnevne obaveze, pripisuju poslu i godinama. Također, iza tih izgovora kriju se i dvije stvari o kojima se govori još manje, a to su strah od dijagnoze i nelagoda zbog pregleda koji zadiru u intimu.
"Sve ovo su razlozi koje svakodnevno čujem, ali koji su potpuno neopravdani. Većina ih dolazi u laboratoriju tek kada su problemi uznapredovali i na zahtjev ljekara. Rijetki su oni koji laboratorijske analize rade preventivno", ističe prim. dr. Gluvić-Čelić.
Potvrđuju to i brojke. Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, u okviru preventivne kampanje "Život je u pitanju", planirano je 2.800 pregleda prostate. Do početka novembra iskorištena su 422 termina, a među obavljenim pregledima zabilježena su 33 pozitivna nalaza i tri s velikom vjerovatnoćom oboljenja. Ipak, prim. dr. Gluvić-Čelić primjećuje da se broj osviještenih muškaraca iz godine u godinu, povećava. Neznatno, ali svejedno prisutno.
"Super sam, ništa me ne boli": Šta nalaz pokazuje kad simptoma nema
Prema riječima naše sagovornice, odsustvo zdravstvenih tegoba ne znači uvijek i odsustvo problema ili bolesti. Koliko je to tačno, pokazao je slučaj koji su nedavno imali u laboratoriji.
"Nedavno smo u sklopu sistematskog pregleda radili glukozu i lipidni status za jednog mladića od 23 godine. Kroz razgovor s njim, saznali smo da se bavi sportom, ne puši i ne pije. Kazao je da se često umara, ali je to opravdao poslom i jakim treninzima", priča doktorica.
Mladić je, kaže, istakao i da je često žedan te da pije puno vode, čak i do dvije litre. No, kako je rekao, ništa ga ne boli i osjeća se super.
"Rezultati analiza i izgled njegovog seruma govorili su sasvim drugo: visoke vrijednosti glukoze i triglicerida, vrlo visoki faktori kardiovaskularnog rizika i indeksa ateroskleroze, inzulinska rezistencija. Iskreno, nismo očekivali baš takve rezultate. Bili smo sretni jer smo spasili jedan mladi život. To i jeste suština preventivnih pregleda", kaže doktorica.

Većina stanja koja se mogu otkriti osnovnim laboratorijskim analizama dugo se ne osjeti. Šećer u krvi služi za otkrivanje dijabetesa. Holesterol i trigliceridi pokazuju koliki je rizik za srce i krvne sudove. Jetreni enzimi AST i ALT te bilirubin govore da li je jetra opterećena, a urea i kreatinin kako rade bubrezi. PSA služi za rano otkrivanje promjena na prostati.
Doktorica savjetuje da se ove analize preventivno rade bar jednom godišnje, a PSA nakon 50. godine.
"Ako neko ima u porodičnoj historiji oboljele od karcinoma prostate, dijabetesa, infarkta srca ili moždanog udara, potrebno je bar dva puta godišnje uraditi preventivni pregled, bez obzira na odsustvo tegoba", savjetuje prim. dr. Gluvić-Čelić.
Pitali smo i kada, uz osnovne pretrage, treba provjeriti i testosteron.
"Testosteron, glavni muški hormon, se obično kontroliše kada za to postoji medicinska indikacija ili kada to ljekar zatraži. Neki od simptoma kada ga je potrebno preventivno pregledati su: neopravdan umor, uporne anemije, smanjenje libida, poremećaj jutarnje erektilne funkcije, osteoporoza, nakupljanje masti oko stomaka, bezvoljnost, smanjene maljavosti, povećanje grudi. To su stvari koje ne treba ignorisati i koje bi mogle ukazivati i na ozbiljan zdravstveni problem", poručuje doktorica.
Kako se pravilno pripremiti za vađenje krvi? Mnogi svjesno griješe u koracima
Nalaz je onoliko pouzdan koliko je dobra priprema. Krv se vadi ujutro na prazan stomak, a prethodno je dozvoljeno popiti manju količinu vode.
"Dan ranije muškarci obično obilno jedu, konzumiraju alkohol, obave teške treninge, spavaju samo nekoliko sati, a to sve utječe na rezultate analiza. Rijetko koji od njih će to priznati kada dođe u laboratoriju", kaže prim. dr. Gluvić-Čelić.
Jednako je važno znati da nijedan nalaz sam po sebi nije presuda. Povišen PSA ne znači automatski bolest, jer se prostata s godinama uvećava. Zato je, prema riječima doktorice, sve osnovne analize najbolje uraditi zajedno, kako bi se dobila cjelokupna slika o organizmu.

Primjera radi, u svim Prolab laboratorijama moguće je uraditi te pretrage odjednom. Paket za muškarce obuhvata kompletnu krvnu sliku, sedimentaciju, šećer, ureu, kreatinin, pregled urina, PSA (ukupni, slobodni i njihov odnos), AST, ALT, holesterol, trigliceride i bilirubin. Analize se rade bez naručivanja i bez čekanja, što više nije razlog za odgađanje.
Ostaju strah od nalaza i nelagoda zbog pregleda, što je razumljivo i često, ali ih je lakše podnijeti nego neizvjesnost. Prim. dr. Gluvić-Čelić poručuje:
"Biti jak i odgovoran muškarac ne znači trpjeti i ignorisati, već brinuti o sebi, zbog sebe i zbog ljudi kojima si potreban."
Muškarac koji "nikad nije bolestan" možda je zaista zdrav. Razlika je u tome zna li to ili samo pretpostavlja. Nemojte samo pretpostavljati.