Pritisak na Washington
22

Šef Mossada tražio od SAD-a nove zajedničke napade na Iran, sastao se i s direktorom CIA-e

Piše: D. Dž. |
Direktor Mossada Roman Gofman u Bijeloj kući u Washingtonu (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Direktor izraelskog Mossada Roman Gofman tokom posjete Washingtonu prošle sedmice tražio je od visokih američkih zvaničnika podršku za nove zajedničke vojne udare na Iran, objavio je Reuters pozivajući se na dva izvora upoznata sa sastancima.

Gofman se sastao s direktorom CIA-e Johnom Ratcliffeom i drugim visokim zvaničnicima Trumpove administracije. Predstavio im je izraelske obavještajne podatke o Iranu, uključujući informacije o iranskom nuklearnom programu.

Prema pisanju izraelskih medija, otputovao je i u Miami, gdje se sastao s američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom.

Posjeta je uslijedila nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump 9. novembra objavio da odgađa nove napade na Iran nakon razgovora s katarskim premijerom. Katar posreduje u indirektnim pregovorima Washingtona i Teherana.

Prema Reutersu, u SAD-u je boravio i bivši izraelski ministar Ron Dermer, blizak saradnik premijera Benjamina Netanyahua. I on je lobirao kod zvaničnika administracije za nastavak vojne akcije. Dva izvora navode da je to dio šireg Netanyahuovog nastojanja da uvjeri Trumpa da pokrene novu ofanzivu.

Netanyahu, prema navodima, smatra da se prilika za vojnu akciju sužava, između ostalog jer Izrael strahuje da bi Washington do kraja godine mogao početi smanjivati veliko vojno prisustvo na Bliskom istoku.

Bijela kuća je, s druge strane, poručila da Trump trenutno smatra ekonomski pritisak na Iran dovoljno djelotvornim da se izbjegnu velike borbene operacije. Zvaničnik Bijele kuće rekao je da predsjednik i dalje zadržava sve opcije kako bi spriječio Iran da dođe do nuklearnog oružja.

Lideri zaljevskih država odvojeno su pozvali Trumpa da odustane od novih napada, upozoravajući da bi Teheran mogao uzvratiti udarima na arapske saveznike SAD-a.

Prema izvorima Reutersa, izraelska vojska procjenjuje da Iran trenutno ne predstavlja neposrednu prijetnju koja bi zahtijevala hitnu vojnu akciju.

Dva evropska zvaničnika izrazila su sumnju da bi novi udari značajno oslabili iransku vlast, uprkos sve većem ekonomskom pritisku.

Sukob je počeo 28. februara koordiniranim američko-izraelskim napadima na Iran, na šta je Teheran uzvratio napadima širom regije.

Krhko primirje formalno je na snazi od aprila, ali su razmjene vatre između američkih i iranskih snaga nastavljene. Među njima su i nedavni američki udari na jedno iransko ostrvo te iranski napadi na Kuvajt i Bahrein.

Netanyahu je premijer u tehničkom mandatu nakon izbora bez jasnog pobjednika. Politički protivnici optužuju ga da želi eskalaciju sukoba iz političkih razloga, što on negira.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima