Energetska kriza
16

Macron na turneji po Zaljevu traži naftu i dizel nakon nasilnih protesta u Francuskoj

Piše: F. H. |
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rukuje se s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeikom Mohamedom bin Zayedom Al Nahyanom, tokom sastanka u predsjedničkoj palači Qasr Al Watan (Foto: Reuters)
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rukuje se s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeikom Mohamedom bin Zayedom Al Nahyanom, tokom sastanka u predsjedničkoj palači Qasr Al Watan (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je doputovao u Kuvajt, gdje ga je dočekao emir. To je početak trodnevne turneje po zemljama Perzijskog zaljeva kojom Pariz želi osigurati dodatne količine nafte i goriva, dok rat SAD-a i Irana i blokada Hormuškog moreuza podižu cijene, javlja AFP.

Do srijede 21. oktobra, Macron će posjetiti i Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Katar.

Iz Elizejske palate su u nedjelju poručili da bi Macron mogao otkazati put i ostati u Francuskoj zbog posljedica nereda i pljački širom zemlje. Proteste su izazvali rast cijena goriva i troškova života, ali i loši uslovi u školama. Prema AFP-u, uhapšeno je više od 2.500 ljudi, a demonstranti su pljačkali i palili gradske vijećnice i trgovine.

U desetominutnom obraćanju naciji u nedjelju navečer Macron je ipak potvrdio da putuje prema planu. Kazao je da je pokrenuo niz međunarodnih inicijativa kako bi Francuska imala dovoljno goriva i plina te da će posjetom Zaljevu "osigurati snabdijevanje". Osudio je nasilje i priznao propuste sigurnosnih i obavještajnih službi, ali nije prihvatio ostavku ministra unutrašnjih poslova.

Litar dizela u Francuskoj u prosjeku košta oko 2,36 eura, a barel nafte Brent prodaje se po cijeni od oko 108 dolara.

Dodatne količine dizela i benzina

Elizejska palata navodi da će Macron tražiti obaveze o dodatnim isporukama dizela i benzina. Predsjednikov savjetnik kazao je da je cilj osigurati "dodatne količine i više zaliha za Francuze", što bi posredno uticalo i na cijene. Macrona prate izvršni direktori kompanija TotalEnergies i Engie, dvije najveće francuske energetske grupe.

Isporuke iz Zaljeva ugrožene su na dva ključna pomorska prolaza. Iran od februara blokira Hormuški moreuz, glavni izlaz za izvoz energenata iz regije, a promet kroz moreuz Bab el-Mandeb remete napadi jemenskih Huta. Macron će s liderima Zaljeva razgovarati o zaštiti pomorskih pravaca i o alternativnim pravcima izvoza koji zaobilaze Hormuz, poput naftovoda UAE do luke Fujairah. Zemlje G7, kojima ove godine predsjedava Francuska, početkom oktobra dogovorile su puštanje do 100 miliona barela nafte iz strateških rezervi.

Francuska i Velika Britanija okupile su međunarodnu misiju, prvenstveno za razminiranje, koja bi trebala pomoći ponovnom otvaranju moreuza kada Washington i Teheran postignu dogovor. Pregovori su, međutim, i dalje u ćorsokaku.

Barrot u Rijadu

Saudijska Arabija nije na Macronovom itinereru. Iz Elizejske palate su kazali da su Pariz i Rijad u stalnom kontaktu i podsjetili da je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman u augustu boravio u Parizu.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot u nedjelju navečer otputovao je u Rijad na razgovore sa saudijskim kolegom Faisalom bin Farhanom. Prema saopćenju francuskog Ministarstva vanjskih poslova, Barrot će izraziti solidarnost Francuske sa Saudijskom Arabijom zbog ponovljenih napada Huta. Trebao bi posjetiti i Francuskinju ranjenu u napadu na aerodrom u Rijadu 10. oktobra, u kojem je poginulo 13, a ranjeno 309 ljudi.

Francuska je prošlog mjeseca rasporedila vojne snage, za koje tvrdi da su isključivo odbrambene, kako bi štitila Yanbu, glavni saudijski terminal za izvoz nafte na Crvenom moru, koji su gađali Huti.

Odbrana, investicije i vještačka inteligencija

Osim energije, Macron želi produbiti saradnju sa zemljama Zaljeva u odbrani, tehnologiji, infrastrukturi i investicijama. U Kuvajtu su u fokusu odbrana, infrastruktura i zdravstvo. S predsjednikom UAE Mohamedom bin Zayedom razgovarat će o odbrani i sigurnosti, novim tehnologijama i vještačkoj inteligenciji. U Francuskoj se trenutno gradi centar podataka koji finansira kapital iz Emirata, kao dio sporazuma dviju zemalja o investicijama vrijednim 50 milijardi eura. U Kataru i Bahreinu glavne teme bit će ekonomske i odbrambene veze.

Francuska je ove godine pojačala vojno prisustvo na Bliskom istoku. Na proljeće je u regiju poslala nosač aviona Charles de Gaulle, borbene avione Rafale, fregatu i sisteme protivzračne odbrane, kako bi zaštitila francuske interese i pomogla saveznicima koji su se našli na meti iranske odmazde nakon izraelskih i američkih napada.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima