Kupujete automobil? Agencija za bankarstvo FBiH pojasnila kada banka može tražiti dokaz o porijeklu novca

U javnosti se ranije pojavila informacija da su građani, nakon izmjena propisa o sprečavanju pranja novca, u bankama dužni dokazati porijeklo novca kada kupuju automobil.

Iz FBA su napomenuli da su obaveze banaka u ovoj oblasti već su uređene Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Službeni glasnik BiH, broj 13/24), a njegova primjena dodatno je uređena Pravilnikom o provođenju Zakona (Službeni glasnik BiH, broj 8/26).

Sve zavisi od procjene rizika

Članom 27. Zakona propisano je da banke kontinuirano prate poslovne aktivnosti klijenata, uključujući, prema potrebi, i porijeklo sredstava.

Obim tih mjera zavisi od okolnosti konkretne transakcije i procijenjenog rizika od pranja novca, pa banka od klijenta može tražiti dodatne informacije ili dokumentaciju kada je to potrebno za ispunjavanje zakonskih obaveza.

"Navedene obaveze ne znače da svaki klijent prilikom svake kupovine automobila, bez obzira na način plaćanja i druge okolnosti, mora automatski dostaviti poseban dokaz o porijeklu novca", ukazali su iz FBA.

Posebno su istakli da se kod prijenosa novca s računa na račun unutar bh. banaka radi o sredstvima koja su već u bankarskom sistemu, u kojem banke provode propisane mjere praćenja. Zato sam prijenos ne bi trebao automatski biti razlog da se dokaz o porijeklu traži ponovo, osim ako okolnosti transakcije ili profil klijenta upućuju na potrebu za dodatnim provjerama.

Gotovinom najviše 30.000 KM

Zakonom je propisano i posebno ograničenje za gotovinska plaćanja. Prema članu 41. stav (7), pravna lica i preduzetnici koji trguju vozilima, plovilima i letjelicama ne smiju primiti gotovinu ako iznos prelazi 30.000 KM. Iz FBA su ukazali da se ovo ograničenje odnosi na način plaćanja prodavcu i da je odvojeno od obaveza banke u praćenju klijenta i utvrđivanju porijekla sredstava.

Koji dokumenti se priznaju

Kada banka ipak zatraži dokaz, prihvatljiva dokumentacija zavisi od izvora novca. Prema navodima FBA, to mogu biti dokazi o ostvarenim prihodima, dokumentacija o prodaji imovine, ugovor o nasljeđivanju ili poklonu, dokumentacija o kreditu ili drugi odgovarajući dokumenti.

Ako banka ne može provesti propisane mjere identifikacije i praćenja klijenta, dužna je postupiti u skladu sa Zakonom, što može značiti odbijanje transakcije ili poslovnog odnosa, odnosno njegov prekid. Kada su ispunjeni zakonski uslovi, banka sumnjivu transakciju prijavljuje nadležnom organu.

Iz FBA su podsjetili da su u februaru 2025. godine svim bankama dostavili i objavili Smjernice za otklanjanje negativnih posljedica prekomjerne primjene zahtjeva sprečavanja pranja novca. Njima je od banaka zatraženo da ove mjere primjenjuju prema procijenjenom riziku, bez neopravdanog ograničavanja pristupa građana bankarskim uslugama.

Kome se obratiti

Klijent koji smatra da mu je banka neopravdano ograničila pristup uslugama ili povrijedila njegova prava može najprije podnijeti pisani prigovor banci. Ako odgovor ne dobije u roku od 30 dana ili nije zadovoljan odgovorom, može se obratiti Ombudsmenu za bankarski sistem Federacije Bosne i Hercegovine.

Isti upit Klix.ba je 14. oktobra uputio i Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, ali odgovor do objave ovog teksta nismo dobili.