Trajno ljetno računanje vremena umjesto pomjeranja sata: Italija vrši pritisak na Brisel

Italijanska inicijativa ponovo je pokrenula raspravu o ovoj temi na evropskom nivou. Prijedlog je predstavio zastupnik Andrea Barabotti, uz podršku Italijanskog društva za medicinu okoliša (Sima) i organizacije za zaštitu potrošača Consumerismo No Profit. Online peticija za ovu promjenu prikupila je gotovo 360.000 potpisa.

Prema procjenama italijanske energetske kompanije Terna, sadašnji sistem ljetnog računanja vremena omogućava godišnju uštedu od oko 302 miliona kilovat-sati električne energije. Kada bi ljetno računanje vremena trajalo cijele godine, moglo bi se uštedjeti dodatnih 160 miliona kilovat-sati, odnosno ukupno oko 462 miliona kilovat-sati godišnje.

Italija je između 2004. i 2025. godine, zahvaljujući ljetnom računanju vremena, uštedjela više od 12 milijardi kilovat-sati električne energije, čija se vrijednost procjenjuje na približno 2,3 milijarde eura. Ipak, korist je s vremenom postala manja zbog širenja štednih sijalica i energetski efikasnijih tehnologija.

Osim uštede energije, trajno ljetno računanje vremena moglo bi pozitivno utjecati na trgovinu, ugostiteljstvo i turizam. Više dnevne svjetlosti u kasnim poslijepodnevnim satima omogućilo bi ljudima da duže borave na otvorenom, bave se sportom i koriste javne prostore nakon posla.

Međutim, postoje i nedostaci. Zadržavanje ljetnog računanja vremena tokom zime značilo bi da bi Sunce izlazilo kasnije. U Torinu bi izlazak Sunca bio oko 9:04, u Milanu u 9:00, u Rimu u 8:34, a u Napulju u 8:23 sati. To bi značilo da bi mnogi učenici i zaposleni ujutro odlazili na svoje obaveze dok je napolju još mrak.

Stručnjaci se ne slažu oko toga koji je sistem najbolji za zdravlje. Postoji široka saglasnost da sezonsko pomjeranje sata može poremetiti san i prirodni biološki ritam. Ipak, neki stručnjaci smatraju da je trajno zimsko računanje vremena zdravije jer jutarnja svjetlost pomaže regulaciji unutrašnjeg biološkog sata, dok zagovornici ljetnog računanja vremena ističu prednosti dužih svijetlih poslijepodneva.

Glavna prepreka promjeni jeste nedostatak dogovora među državama Evropske unije. Evropska komisija je 2018. godine provela javno savjetovanje u kojem se 84 posto od oko 4,6 miliona učesnika izjasnilo za ukidanje sezonskog pomjeranja sata. Evropski parlament je 2019. godine podržao prijedlog reforme, ali su pregovori zastali jer države članice nisu uspjele usaglasiti zajedničko rješenje.

Evropski dogovor je neophodan kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi susjedne zemlje imale različite vremenske režime, što bi moglo otežati saobraćaj, željeznički transport, logistiku i poslovanje. Poljsko predsjedavanje Vijećem EU predložilo je 2025. godine dvogodišnji probni period trajnog ljetnog računanja vremena u cijeloj Evropi, ali dogovor nije postignut. Nova studija Evropske komisije, čiji se završetak očekuje do kraja 2026. godine, mogla bi ponovo otvoriti ovu raspravu.