Mljekari u BiH najavljuju blokadu državnih granica i sprečavanje uvoza: "Domaća proizvodnja pred gašenjem"

Bosanskohercegovački farmeri upozoravaju da je ugrožena domaća proizvodnja i da je pred gašenjem, a iz Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona poručuju da bi situacija uskoro mogla eskalirati.

Predsjednik Udruženja mljekara TK Eldin Glibanović u razgovoru za Klix.ba kaže da problemi traju od sredine prošle godine, a da proizvođači, uprkos pokušajima da pronađu rješenje kroz institucije, još nisu dobili konkretan odgovor na svoje zahtjeve.

"Već od juna prošle godine, možda i ranije, imamo probleme kada je riječ o otkupnoj cijeni mlijeka i smanjenju otkupa. Otkupljivači govore da imaju viškove mlijeka, međutim, dobro znamo da na nivou države proizvodimo tek jednu trećinu potreba našeg stanovništva", kaže Glibanović.

Smatra da se problem ne može posmatrati samo kroz prizmu navodnih viškova, već i kroz sve veće prisustvo uvoznih proizvoda koji su, kako navodi, zbog povoljnijih uslova proizvodnje i podrške poljoprivredi u zemljama iz kojih dolaze često konkurentniji cijenom.

Uvozni proizvodi potiskuju domaće mlijeko

Glibanović ukazuje na razliku u izdvajanjima za poljoprivredu između Bosne i Hercegovine i pojedinih zemalja Evropske unije, navodeći Hrvatsku kao primjer države koja za ovu oblast izdvaja znatno veća sredstva.

"Veliki proizvođači mlijeka u zemljama Evropske unije imaju izuzetno povoljne podsticaje. Primjer je Hrvatska, koja izdvaja milijardu eura za poljoprivrednu proizvodnju, dok Federacija BiH izdvaja oko 200 miliona. Normalno je da su ti proizvođači konkurentni i da njihovo sirovo mlijeko može biti jeftinije, zbog čega ga naši otkupljivači uvoze", navodi Glibanović.

U takvim okolnostima domaći proizvođači teško se nose s konkurencijom, posebno na tržištu na kojem se kupci, suočeni s rastom troškova života, sve češće odlučuju za jeftinije proizvode.

Prema podacima kojima raspolaže Udruženje mljekara TK, Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine uvezla 250 miliona litara mlijeka iz trećih zemalja. Glibanović upozorava da takva kretanja, uz nedovoljnu zaštitu domaće proizvodnje, dodatno pogoršavaju položaj domaćih farmera.

Istovremeno, domaća industrija, prema njegovim riječima, uglavnom je usmjerena na proizvodnju osnovnih mliječnih proizvoda, poput mlijeka i jogurta, dok se na tržište u velikoj mjeri uvoze proizvodi veće dodane vrijednosti, među kojima su sirevi i maslac.

Mljekari pisali državnom ministarstvu, odgovora nema

Proizvođači su pokušali problem otvoriti i pred nadležnim institucijama. Udruženje mljekara Tuzlanskog kantona, u saradnji s još nekoliko udruženja iz Federacije BiH i Republike Srpske, uputilo je dopis Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tražeći reakciju na stanje u sektoru.

Jedan od zahtjeva odnosi se na mogućnost uvođenja mjera kojima bi se uvozni proizvodi učinili cjenovno manje povoljnim u odnosu na domaće, odnosno omogućilo domaćim proizvođačima da ravnopravnije nastupe na tržištu.

Glibanović, međutim, navodi da proizvođači do sada nisu dobili odgovor na upućeni apel, niti su pozvani na sastanak na kojem bi se razgovaralo o mogućim rješenjima.

"Kao proizvođači smo razočarani u institucije. Federalno ministarstvo trebalo je reagovati i razgovarati s otkupljivačima i proizvođačima kako bi se dogovorila buduća saradnja i prevazišla ovakva situacija. Smatramo da se mora pronaći način da se podsticaji namijenjeni poljoprivrednicima ne obesmisle smanjenjem otkupne cijene mlijeka", ističe Glibanović.

Kada je riječ o mogućim ograničenjima uvoza, on smatra da bi direktna zabrana mogla biti problematična zbog međunarodnih trgovinskih sporazuma, uključujući CEFTA-u, ali vjeruje da je potrebno razmotriti druge mehanizme zaštite domaće proizvodnje.

Eventualne carinske ili druge mjere, međutim, zahtijevale bi pravnu i ekonomsku procjenu nadležnih institucija, posebno u pogledu međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

Blokade granica kao krajnja mjera

Ukoliko izostane reakcija institucija, mljekari ne isključuju proteste i blokade, uključujući zaustavljanje cisterni s uvoznim mlijekom.

Glibanović naglašava da bi takav potez predstavljao krajnju mjeru, ali da proizvođači smatraju kako više ne mogu čekati bez konkretnih rješenja.

"Bližimo se situaciji u kojoj će poljoprivrednici iz Federacije BiH, siguran sam, zajedno s kolegama iz Republike Srpske nastupati zajedničkim snagama. Vrlo je izvjesno da bi situacija mogla eskalirati i da bi poljoprivrednici mogli izaći na proteste i blokade, kao što su kolege već najavile", kaže on.

Dodaje da mljekari razumiju da blokade mogu izazvati probleme i drugim učesnicima u privrednom životu, ali da su, kako navodi, dovedeni u situaciju da na taj način pokušaju zaštititi vlastitu egzistenciju.

"Mi moramo braniti svoju egzistenciju i svoju proizvodnju. To što smo stvarali godinama, nažalost, moramo braniti ovakvim putem", poručuje Glibanović.

Hoće li država stati iza domaćih proizvođača?

Poseban problem predstavlja položaj domaćih prerađivača i plasman njihovih proizvoda u trgovačkim lancima. Prema Glibanovićevim riječima, zbog cjenovne konkurencije uvoznih proizvoda domaći brendovi često teže dolaze do kupaca, što je posebno osjetljivo kod proizvoda s kraćim rokom trajanja.

Upozorava da posljedice takvog odnosa na tržištu ne trpe samo farmeri, nego i domaći prerađivači, dok se dugoročno dovodi u pitanje održivost proizvodnje u koju su poljoprivrednici ulagali godinama.

Zbog toga od vlasti traži jasnu opredijeljenost prema domaćoj poljoprivredi, uz konkretne mjere koje bi omogućile stabilniji otkup mlijeka i ravnopravnije tržišne uslove.

"Država treba jasno i glasno reći da li joj trebaju domaća proizvodnja i domaći poljoprivrednik. Mi smo zasnovali svoje živote i porodice u Bosni i Hercegovini da bismo ovdje ostali i proizvodili, barem onoliko koliko možemo", zaključuje Glibanović.

Dok mljekari upozoravaju na mogućnost protesta i blokada, ostaje da se vidi hoće li nadležne institucije odgovoriti na njihove zahtjeve i otvoriti razgovore o mjerama koje bi ublažile krizu u sektoru.

Za domaće proizvođače, pitanje više nije samo cijena mlijeka, nego i mogućnost da nastave proizvodnju u uslovima koje smatraju sve težim i neizvjesnijim.