Fizijatar upozorava: Višesatno sjedenje štetno je kao pušenje, ustanite na minut svakih pola sata

"Kada sjedimo, posebno pogrbljeni, pritisak unutar diskusa lumbalnog dijela kičme drastično raste, čak i do 90 posto više u odnosu na obično uspravno stajanje", objašnjava dr. Pezo.

Kada osam sati provedemo u stolici bez ustajanja, diskovi gube vodu i elastičnost i postaju podložni mikropovredama. Duboki mišići koji stabiliziraju trup i vrat "zaspu", a usporavaju se cirkulacija i metabolizam.

Ljudi koji veći dio dana provode sjedeći zbog toga se fizijatrima najčešće javljaju s bolovima u donjem dijelu leđa i vratu, ukočenim kukovima, išijasom i diskus hernijama. Pogrbljeno sjedenje pritišće i dijafragmu, pa tijelo prelazi na plitko disanje. Posao tada preuzimaju mišići vrata, koji odlaze u grč i izazivaju tenzijske glavobolje.

Šteta nije samo mehanička. Dr. Pezo ističe da su mišići najveći metabolički organ u tijelu.

"Kada satima sjedimo, veliki mišići poput gluteusa i kvadricepsa su potpuno ugašeni. U pasivnom mišiću drastično opada aktivnost enzima zaduženih za razgradnju masnoća, a ćelije gube osjetljivost na insulin", kaže on. To vodi taloženju masnoća u krvnim sudovima, povišenom krvnom pritisku i dijabetesu.

Najjednostavnije rješenje je, kako kaže, redovno prekidati sjedenje.

"Zlatno pravilo je ustati svakih 30 minuta na barem jednu do dvije minute. Dovoljno je samo ustati, napraviti nekoliko koraka, zabaciti ramena unazad, ispraviti kukove i uzeti dva ili tri spora, duboka udaha dijafragmom", savjetuje dr. Pezo.

Disk u kičmi nema vlastite krvne sudove. Hrani se poput spužve, promjenom pritiska dok hodamo, pa bez kretanja "doslovno gladuje i ubrzano dehidrira". Nekoliko koraka aktivira i mišiće lista, koji rade kao pumpa i vraćaju vensku krv prema srcu.

Kratke pauze ipak nisu dovoljne same po sebi. Treba ih kombinovati s vježbama snage za leđa, trbuh i karlicu te s redovnom fizičkom aktivnošću van posla.

"Zabluda je misliti da sat vremena teretane poslije posla može 'oprati' štetu od osam sati nepomičnosti", kaže dr. Pezo.

Prvi znakovi upozorenja su ukočenost nakon ustajanja, osjećaj da ste "zaključani" u kukovima, stalna potreba da "krckate" leđima, bolovi u vratu i ramenima te otoci u potkoljenicama. Ako se tegobe ponavljaju ili pojačavaju, potrebna je stručna procjena.

Dr. Pezo upozorava da sve češće viđa slabljenje stabilizatora karlice, ukočene kukove i propadanje diskova kod ljudi u dvadesetim i tridesetim godinama. To su stanja koja su se ranije vezivala isključivo za stariju životnu dob.