Obrt ili d.o.o.: Šta vam treba, koliko košta i koliko traje pokretanje biznisa u FBiH

Obrt je jeftiniji i brže se otvara, ali vlasnik za dugove odgovara cijelom svojom imovinom. D.o.o. traži više papira i novca na početku, ali osnivači odgovaraju samo do visine svog uloga.

Obrt: općina, pečat i porezna

Obrt se otvara u općini u kojoj će biti sjedište. Prema podacima s portala eUprava Kantona Sarajevo, za Općinu Centar podnosilac mora imati najmanje 18 godina i poslovnu sposobnost.

Uz zahtjev se prilažu:

- uvjerenje o državljanstvu,
- ljekarsko uvjerenje,
- dokaz o stručnoj spremi ili majstorskom ispitu,
- dokaz da vam nije zabranjeno obavljanje djelatnosti (izdaje ga općinski sud),
- izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih uslova,
- ugovor o zakupu ili dokaz o vlasništvu nad poslovnim prostorom.

Taksa za zahtjev u Kantonu Sarajevo iznosi 80 KM, a rok za rješenje je sedam dana.

S rješenjem se pravi pečat, a zatim se u Poreznoj upravi i Federalnom zavodu za statistiku dobijaju identifikacijski broj i statistička šifra djelatnosti.

Slijede otvaranje transakcijskog računa i prijava vlasnika na obavezno osiguranje u Poreznoj upravi. Ko naplaćuje gotovinom, mora nabaviti i fiskalnu kasu, što je najveći pojedinačni trošak.

Jedna od prednosti obrta je ta što knjige možete voditi sami i uštedjeti na troškovima knjigovodstva, a aplikacije poput MojObrt vam to značajno olakšavaju.

D.o.o.: notar, kapital i sud

D.o.o. počinje kod notara, koji sačinjava osnivački akt. Prema vodiču Općine Novi Grad Sarajevo, notarska obrada okvirno košta 400 do 500 KM. Osnivači zatim na račun u banci uplaćuju osnovni kapital od najmanje 1.000 KM, pri čemu ulog svakog osnivača mora biti najmanje 100 KM.

Zahtjev za registraciju podnosi se općinskom sudu. Sudska taksa iznosi 320 KM, a objava u Službenim novinama FBiH 150 KM. Od predaje kompletne dokumentacije do rješenja o registraciji obično prođe 15 do 20 dana.

Nakon toga slijede isti koraci kao kod obrta: pečat, ID broj i statistička šifra, transakcijski račun, prijava društva i radnika u Poreznoj upravi i fiskalizacija.

U sistem PDV-a firma mora ući tek kada joj godišnji promet pređe 100.000 KM. Uprava za indirektno oporezivanje BiH navodi da je taj prag povećan s ranijih 50.000 KM izmjenama zakona koje su na snazi od 2. decembra 2023. godine. Neki stariji vodiči i dalje navode staru granicu.

Šta izabrati

Obrt se najčešće bira za zanate, usluge i manje lokalne radnje, gdje vlasnik sam radi posao. Sa druge strane d.o.o. je bolji izbor kada u posao ulazi više partnera, kada se planira zapošljavanje i veći promet ili kada vlasnik ne želi rizikovati ličnu imovinu.

Navedeni postupci i iznosi odnose se na Federaciju BiH, odnosno Kanton Sarajevo. Republika Srpska i Brčko distrikt imaju vlastita pravila registracije, a takse se razlikuju i od općine do općine.