Od rudnika do solarnih panela: Šta Češka nudi Bosni i Hercegovini poslije 35 godina vlastite tranzicije

Češka Republika je i ove godine bila zemlja partner Sarajevske sedmice energije i klime (SECW 2026), najvećeg regionalnog skupa posvećenog energiji, klimi i održivoj tranziciji, koji se održao od 21. do 25. septembra.

Zahvaljujući tome, Ambasada Češke Republike u BiH u Sarajevo je u spomenutom periodu dovela kompanije, naučnike, projektne partnere i predstavnike institucija, koji su učestvovali na glavnim panelima, popratnim događajima i kroz prezentacije kompanija, u gotovo svim oblastima o kojima se na konferenciji govorilo.

Iskustvo koje se ne može "uvesti"

Češka razvojna saradnja s Bosnom i Hercegovinom ne počinje od ovog događaja, niti njime završava. BiH je jedna od svega šest prioritetnih zemalja češke razvojne saradnje, uz Etiopiju, Gruziju, Kambodžu, Moldaviju i Zambiju, a jedina je sa Zapadnog Balkana. Glavni prioritet te saradnje je podrška reformama koje su uslov za evropske integracije.

Ono što Češka nudi nije uvezeni model, nego vlastito iskustvo iz 35 godina tranzicije. Riječ je o rješenjima koja su prošla test u zemlji koja je i sama morala mijenjati industriju, energetiku i odnos prema okolišu, a koja su pritom isplativa i primjerena mogućnostima domaćih institucija i kompanija.

Konferenciju je prvog dana, odmah nakon uvodnih govora, otvorio panel ambasadora u organizaciji Ambasade Češke, na kojem su o energetskoj sigurnosti, geopolitici i zelenoj tranziciji govorile ambasadorice i ambasadori Češke, Norveške, Švedske, Velike Britanije i Austrije, uz moderatora dr. Faruka Hadžića.

Govoreći o važnosti ovog događaja, šef Odjela za razvojnu saradnju Ambasade Češke Republike u BiH Adam Lorenc kazao je:

"SECW je postao važna platforma na kojoj općine, javne institucije, kompanije i stručnjaci mogu razmjenjivati praktična iskustva i pronalaziti rješenja za neke od najhitnijih razvojnih izazova današnjice. To su oblasti u kojima je Češka Republika stekla dragocjeno praktično iskustvo tokom vlastite transformacije i procesa pristupanja EU i u kojima možemo ponuditi konkretno znanje, a ne samo teorijsku ekspertizu. Za nas razvojna saradnja nije samo finansiranje projekata. Riječ je o dijeljenju iskustava, izgradnji partnerstava i jačanju lokalnih kapaciteta, kako bi rješenja ostala održiva dugo nakon što pojedinačni projekti završe."

Šta znači češki pristup "odozdo prema gore"?

Češki pristup najbolje objašnjava jedan projekat. U septembru 2025. u Tešnju, Tesliću i Žepču započela je realizacija projekta PRO Cirkular, kojim se u te tri općine uspostavlja sistem cirkularne ekonomije. Projekat realizuje češka organizacija Options, a finansira ga Češka razvojna agencija.

O rezultatima prve godine govorili su načelnici sve tri općine, ambasadorica Češke Jana K. Lolić Šindelková, projektni menadžer organizacije Options Ognjen Grebo te Hamdija Mujezin, lokalni stručnjak angažovan na projektu EU 4 Energy Efficiency.

"Tokom prve godine, zajedno s timom čeških i bosanskohercegovačkih stručnjaka, uradili smo sveobuhvatnu procjenu postojećih sistema upravljanja otpadom, identifikovali ključne nedostatke i prilike za zatvaranje kruga materijala te pripremili pregled zakonodavnog okvira u oba entiteta. U sve tri općine osnovane su lokalne radne grupe", istakao je Ognjen Grebo.

Prekretnica je, prema njegovim riječima, bila studijska posjeta Češkoj, gdje su partneri iz prve ruke vidjeli kako općine mogu otpad pretvoriti iz opterećenja za okoliš u vrijedan resurs. Delegacija je u Pragu obišla postrojenje za energetsko iskorištavanje otpada Malešice i gradski centar za ponovnu upotrebu stvari.

"Sada ulazimo u fazu implementacije, u kojoj se nalazi i preporuke iz prve godine pretvaraju u konkretne mjere. Prednost dajemo rješenjima koja su tehnički izvodljiva i finansijski održiva, jer cirkularna ekonomija mora imati smisla i za građane i za lokalne budžete", dodao je.

Tri općine koje rade isti posao dobar su primjer onoga što Češka naziva pristupom "odozdo prema gore". Umjesto velikih deklaracija, saradnja počinje s općinama koje su spremne na reforme i koje imaju kapacitet da pilot-projekat pretvore u sistemsko rješenje, primjenjivo i drugdje.

Taj pristup ima i stranu koja se rijetko spominje u energetskim strategijama. Češke aktivnosti u BiH ciljaju i na nedostatak prilika za mlade, zbog kojeg mnogi danas napuštaju zemlju. Čist zrak, uređena zajednica i posao u zelenoj industriji često odlučuju hoće li neko ostati.

Od solarnih panela do toplotnih pumpi

Uz institucije, u Sarajevu su se predstavile i češke kompanije koje rade konkretan posao. To je, kako kažu u Ambasadi, i smisao razvojne pomoći - da postavi "čvrstu osnovu za dalju saradnju".

Dekonta Bosna i Hercegovina, bh. predstavništvo češke kompanije koja razvija tehnologije za smanjenje utjecaja na okoliš, na čelu s izvršnom direktoricom Majom Čolović-Daul, predstavila je tehnologiju recikliranja solarnih panela, pitanje koje će u regionu postati ozbiljno onog trenutka kada prve velike solarne elektrane dođu do kraja svog vijeka.

Na panelu o otpornosti energetskih sistema učestvovao je Vojtěch Doležal, direktor kompanije SEWACO, koja ima ekspertizu u projektima finansiranim iz fondova EU i velikim ulaganjima u zaštitu okoliša. Doosan Škoda Power, jednog od vodećih proizvođača parnih i plinskih turbina te kompletnih turbinskih jedinica, predstavio je Ondřej Sopr.

O zelenom vodiku govorio je Vladimír Přikryl iz kompanije DEVINN, značajnog češkog integratora vodikovih sistema u energetici i transportu. Kompanija Sigma Pumpy, dio koncerna SIGMA čiji proizvodni program seže od kućnih pumpi do industrijskih rješenja, predstavila je toplotne pumpe za domaćinstva i elektrane.

O strategijama ublažavanja energetskog siromaštva govorio je Miroslav Kučera iz češko-slovačke konsultantske kompanije ASPIRO, a o e-mobilnosti Jasmin Čengić iz Porsche BH, generalnog zastupnika Škoda Auto u BiH.

Nauka, otpad i ono što je "ispod zemlje"

Češko učešće imalo je i snažnu naučnu stranu. Predstavnici Češkog geološkog zavoda, Pavel Kavina i Jan Černík, već nekoliko godina rade s Federalnim zavodom za geologiju i Republičkim zavodom za geološka istraživanja Republike Srpske na projektu "Inovacije geoloških informacionih sistema u Bosni i Hercegovini", koji finansira Češka razvojna agencija (CzDA). Projekat je sada u završnoj fazi, a njegov ključni rezultat je međusobno povezana geoinformaciona infrastruktura za upravljanje geološkim podacima u BiH, koja obuhvata katalog metapodataka, WebGIS portal i digitalni arhiv. Time se postavljaju temelji za sistematsku digitalizaciju, standardizaciju, dostupnost i efikasnije upravljanje geološkim podacima, uz primjenu savremenih tehnologija i usklađivanje s evropskim standardima.

Kavina je učestvovao kao panelista na panelu "Savremeno i odgovorno rudarstvo u Bosni i Hercegovini i regionu", posvećenom potencijalu mineralnih sirovina, održivom upravljanju resursima, jačanju lanaca snabdijevanja te globalnim trendovima i politikama u oblasti kritičnih sirovina. Tom prilikom predstavio je iskustva Češke Republike u razvoju strateškog pristupa upravljanju kritičnim mineralnim sirovinama i sagledavanju njihovih širih geopolitičkih implikacija.

Oba stručnjaka učestvovala su i na pratećem događaju Federalnog zavoda za geologiju posvećenom geotermalnoj energiji u BiH, s posebnim fokusom na ulogu savremenih geoinformacionih sistema u upravljanju geološkim i geotermalnim podacima. U ime Federalnog zavoda za geologiju teme su predstavili Ferid Skopljak, pomoćnik direktora za hidrogeologiju, i Maida Zejnić, pomoćnica direktora za GIS. Događaj je okupio stručnjake i predstavnike javnih institucija, akademske zajednice i privatnog sektora, a učešće Češkog geološkog zavoda bilo je, kako ističu organizatori, značajna podrška događaju i potvrda spremnosti za nastavak saradnje s geološkim zavodima u Bosni i Hercegovini.

Zatim, češka nevladina organizacija People in Need, koju u regionu vodi Vladimír Čorić, organizovala je završni događaj projekta CCAC, posvećenog putu BiH ka smanjenju emisija kratkotrajnih klimatskih zagađivača, poput metana.

Nauku je u Sarajevo donio i profesor Vladimír Kočí s Univerziteta za hemiju i tehnologiju u Pragu, stručnjak za metodologiju analize životnog ciklusa (LCA), koji je govorio na panelu o cirkularnoj ekonomiji. Ta metodologija omogućava da se utjecaj proizvoda ili procesa na okoliš mjeri od nastanka do kraja upotrebe, umjesto da se procjenjuje odoka.

Posebno mjesto imao je popratni događaj o češkom iskustvu pravedne tranzicije i praksama primjenjivim u BiH. Uz Kočíja i Čolović-Daul, učestvovali su Jiří Staš iz Agencije za regionalni razvoj Moravsko-šleskog kraja, koji se bavi revitalizacijom postrudarskih područja, te Róbert Máček iz kompanije ENVIROS, stručnjak za energetsku transformaciju. Balkanski i sigurnosni ugao donio je Petr Čermák iz praškog Udruženja za međunarodne poslove (AMO).

Šta slijedi do 2030. godine

Iza ovogodišnjeg učešća stoje i konkretni planovi. Češka priprema angažman Češke nacionalne razvojne banke (NRB) u Bosni i Hercegovini, čime bi se, uz neophodan instucionalni i pravni okvir, pored grantova, otvorila i mogućnost razvojne finansijske podrške za realizaciju većih infrastrukturnih projekata.

Istovremeno, Češka razvojna agencija priprema učešće u svom trećem velikom projektu finansiranom iz fondova Evropske unije u posljednje dvije godine i istražuje mogućnosti za budući angažman.

"Jasno je da su potrebe za razvojnom i ekonomskom saradnjom značajne, a da tradicionalno finansiranje putem grantova postaje sve ograničenije. Stoga je važno razvijati nove instrumente koji mogu podržati veće i složenije investicije. Lokalnim partnerima pomoglo bi to da realizuju projekte s dugoročnim učinkom, posebno u sektorima koji zahtijevaju značajna ulaganja i u kojima sami grantovi često nisu dovoljni", ističe Adam Lorenc.

Prioriteti češkog razvojnog programa za BiH do 2030. godine ostaju oblasti u kojima se već radi, kao što su vodosnabdijevanje i sanitacija, cirkularna ekonomija, upravljanje otpadom, proizvodnja energije iz otpada i energijska efikasnost. Uz njih se istražuju i nova područja: pravedna tranzicija, e-mobilnost, vodik, smanjenje emisija metana, održiva proizvodnja električne energije, održivo korištenje kritičnih sirovina, zaštita okoliša i upravljanje geološkim hazardima.

Kako je Lorenc istakao, Bosnu i Hercegovinu vide kao dugoročnog partnera i ostaju posvećeni podršci njenom razvoju u ovom segmentu.

"Naš cilj je osigurati da Češka Republika, i dok se okolnosti u razvojnom finansiranju mijenjaju, ostane pouzdan i angažovan partner Bosni i Hercegovini. Želimo nastaviti prenositi smislena rješenja iz zemlje koja je i sama prošla kroz duboku ekonomsku, institucionalnu i okolišnu transformaciju, a istovremeno pomagati u stvaranju uslova za održive investicije koje mogu godinama poboljšavati kvalitet života u lokalnim zajednicama", zaključuje Lorenc.

Koliko je prisustvo Češke u BiH široko, pokazuje i to što se septembar nije završio na energetici. U Privrednoj komori FBiH održana je radionica češke poslovne delegacije o braunfildima, napuštenim industrijskim lokacijama, investicijama. Također, tradicionalni sastav Ondráš nastupio je u Banjoj Luci i Mostaru, u Blagaju je otvoren Eco Climbing Hub, u Domu armije obilježen je češki nacionalni praznik, a filmski autor Jan Šimánek snimao je dokumentarni film o potencijalu bosanskih planina i prirode.

Od pitanja šta s dotrajalim solarnim panelom do pitanja šta s krajolikom kad rudnik stane, poruka je ista. Tranzicija nije samo pitanje energetike, nego pitanje kako zemlja izgleda i ko u njoj ostaje.