Amerikanci stežu obruč oko Beograda: Šta ujedinjeni kongresmeni žele postići usvajanjem zakona "Srbija"

Senatori Chuck Grassley (republikanac iz Iowe) i Richard Blumenthal (demokrata iz Connecticuta), zajedno sa zastupnicima Joeom Wilsonom (republikanac iz Južne Karoline) i Williamom Keatingom (demokrata iz Massachusettsa), predložili su Zakon o podršci vladavini prava, izgradnji institucionalne pravde i odgovornosti, poznat i kao Zakon SRBIJA (SRBIJA Act), piše Radio Slobodna Evropa.

Ovaj zakonski prijedlog uslovio bi dodjelu dodatne pomoći SAD-a Srbiji predsjedničkom potvrdom da je Beograd ostvario "značajan i trajan napredak" u pogledu pravosudne odgovornosti, slobode medija te usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije i NATO-a.

Također bi podržao uvođenje sankcija pojedincima umiješanim u korupciju, teška kršenja ljudskih prava ili pokušaje podrivanja demokratskih institucija i regionalne stabilnosti.

Prijedlog zakona dolazi u trenutku kada se Srbija priprema za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra, nakon više od dvije godine studentskih i građanskih protesta te u jeku sve veće zabrinutosti za stanje vladavine prava, nezavisnost pravosuđa, slobodu medija i nivo korupcije.

U tekstu zakonskog prijedloga posebno se navodi reakcija vlasti na proteste, kao i pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić podnio je ostavku na predsjedničku funkciju 27. septembra, čime je pripremio teren za eventualni prelazak na poziciju premijera ukoliko njegova vladajuća stranka pobijedi na oktobarskim izborima, navodi se u pratećem materijalu ovog zakonskog prijedloga.

Uticaj Rusije, Kine i Irana

Prijedlog zakona u velikoj mjeri fokus stavlja i na odnose Srbije s Rusijom i Kinom te poziva na detaljnu procjenu američkih službi o njihovim političkim, ekonomskim, energetskim i sigurnosnim vezama s Beogradom.

Inicijativa je uslijedila nakon što je ministar u Vladi Srbije u julu otputovao u Teheran kako bi prisustvovao dženazi bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, pridruživši se ruskoj i kineskoj delegaciji na događaju na kojem većina evropskih vlada nije imala svoje predstavnike.

"Srbija ima ključnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Od presudne je važnosti spriječiti Rusiju, Kinu ili Iran da ostvaruju uticaj u Srbiji i destabilizuju regiju", naveo je senator Grassley u saopštenju. Dodao je da zakonski tekst uključuje mjere odgovornosti, poput sankcija, usmjerene ka podsticanju povratka Srbije snažnoj demokratiji.

Senator Blumenthal je istakao da bi odnosi SAD-a i Srbije trebali počivati na "zajedničkim demokratskim vrijednostima" i posvećenosti borbi protiv autokratije.

"Otkako je došla na vlast, aktuelna vlast u Srbiji produbila je svoje veze s Vladimirovm Putinom i Xi Jinpingom", primijetio je Blumenthal, dodajući da bi ovaj zakonski prijedlog američkoj administraciji pružio nove mehanizme za sankcionisanje onih koji omogućavaju nazadovanje demokratije.

Wilson, republikanski kopredsjedavajući Helsinške komisije koji je zajedno s Keatingom uputio prijedlog zakona u Predstavnički dom, izjavio je 2. septembra za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je zahvalan na dvostranačkoj i dvodomnoj podršci.

"Kongres je jedinstven u stavu da građani Srbije zaslužuju slobodne i poštene izbore", rekao je Wilson. "Srbija je strateški i kulturno važna zemlja koja bi mogla doprinijeti mirnoj i prosperitetnoj regiji, ali se najprije moraju obnoviti demokratija i vladavina prava."

Prijedlog zakona bi od State Departmenta također zahtijevao da nastavi učešće u Strateškom dijalogu SAD-a i Srbije te izradi širu strategiju američkog angažmana s Beogradom. Važenje zakona bi isteklo pet godina nakon njegovog stupanja na snagu.

Stručnjaci: "Pritisak je važan"

Hoće li ova mjera uspjeti promijeniti ponašanje Aleksandra Vučića, manje je izvjesno.

Ivana Stradner, naučna saradnica u Fondaciji za odbranu demokratije (FDD), izjavila je 2. oktobra za RSE da ne očekuje da će Vučić promijeniti svoj pristup.

"Vučić neće promijeniti ponašanje, šta god da se desi", rekla je Stradner. "On će nastaviti provoditi vlastitu politiku, čiji je osnovni cilj ostati na vlasti što je duže moguće."

Ipak, istakla je da bi ova inicijativa Kongresa mogla poslati važnu poruku opoziciji i civilnom društvu u Srbiji. "Ovo je izuzetno važno jer šalje vrlo jasnu poruku opoziciji da Amerika pomno prati Vučićeve poteze", navela je Stradner.

Smatra da bi Washington trebao primijeniti sankcije protiv osoba bliskih Vučićevom režimu koje prijete pojedincima i doprinose regionalnoj destabilizaciji. Također je pozvala SAD i njihove saveznike da javno razotkriju eventualne pokušaje manipulacije izborima te da, gdje je to prikladno, unaprijed skinu oznaku tajnosti s informacija o takvim aktivnostima.

Stradner je vanjsku politiku Aleksandra Vučića opisala kao suštinski usklađenu s Rusijom, Kinom i Iranom, dodajući da se njegova vlada i dalje oslanja na evropska sredstva i legitimitet koji dobija od SAD-a.

Olivia Olson, saradnica na projektima u Evropskom centru Atlantskog vijeća, istakla je da je tajming ove inicijative posebno značajan.

"S obzirom na to da su izbori u Srbiji 25. oktobra i da postoji stvarni zamah iza opozicione 'Studentske liste', Vučić je fokusiran na unutrašnju politiku, dok njegova vladajuća Srpska napredna stranka nastoji produžiti višegodišnju vladavinu", rekla je Olson za RSE.

Napomenula je da su Vučićevi odnosi s Washingtonom historijski bili najbliži s izvršnom vlasti, ukazujući na novi strateški dijalog SAD-a i Srbije te interesovanje Trumpove administracije za izložbu EXPO 2027 u Srbiji kao vrhunce u dosadašnjim odnosima.

"Zakon SRBIJA je značajan jer je dvostranački", rekla je Olson. "Ovaj zakonski prijedlog pokazuje da obje stranke prate situaciju u Srbiji nezavisno od stava Bijele kuće."

Ilva Tare, viša naučna saradnica u Evropskom centru Atlantskog vijeća, nazvala je trenutak predlaganja zakona "odlučujućim".

Ovaj zakon predstavlja "rijedak dvodomni i dvostranački signal" koji stiže tri sedmice prije izbora, navela je ona. Biće to prvi put, nakon više od dvije godine kontinuiranih protesta, da će se izborna lista studentskog pokreta naći pred biračima.

Tare je dodala da će tvrdnje demonstranata o zarobljavanju države, dubokoj korupciji i nazadovanju demokratije sada biti stavljene na test na glasačkim kutijama, dok SAD, EU i drugi međunarodni posmatrači očekuju slobodan i pošten izborni proces.

Međutim, upozorila je da sam zakon vjerovatno neće odmah promijeniti Vučićevo ponašanje.

"Hoće li ovaj prijedlog zakona promijeniti Vučićevo ponašanje? Vjerujem da se to neće dogoditi preko noći, niti bez unutrašnjeg i vanjskog pritiska", zaključila je Tare.