Čitava Gaza je ogromna masovna grobnica: Ispod 61 milion tona ruševina i dalje se nalazi 10.000 tijela Palestinaca

Time bi uklanjanje ratnih ruševina u Gazi moglo postati jedna od najvećih operacija čišćenja takve vrste u modernoj historiji.

Na ulicama Gaze timovi Ujedinjenih nacija svakodnevno uklanjaju ostatke uništenih objekata, kamenje i druge materijale kako bi ponovo omogućili prolazak stanovništva, kamiona s humanitarnom pomoći i spasilačkih ekipa.

Ahmed Alyan, inženjer UN-a koji radi u timu Svjetskog programa za hranu (WFP), opisao je razmjere zadatka riječima da se osjeća kao da "držimo kašiku i pokušavamo isprazniti more".

Uklonjeno manje od dva posto ruševina

Prema podacima UN-a, do sada je uklonjeno oko 907.000 tona ruševina, dok je više od 300.000 tona reciklirano i ponovo iskorišteno.

To predstavlja svega oko 1,5 posto ukupne količine ruševina u Gazi.

"Procjena ukupne količine ruševina u Gazi iznosi 61 milion tona. To je približno 20 puta više od količine ruševina nastalih u svim ratovima širom svijeta tokom posljednjih 18 godina", rekao je Jaco Cilliers, posebni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) za Palestinu.

Do sada je očišćeno oko 580 kilometara puteva, čime je omogućen prolazak kamiona s humanitarnom pomoći, ekipa za pružanje pomoći i stanovnika.

Međutim, posao se odvija u izuzetno teškim i opasnim uvjetima. U ruševinama se, osim ostataka uništenih objekata, nalaze i tijela poginulih te neeksplodirana ubojna sredstva.

Ruševine se drobe i ponovo koriste

UNDP upravlja s pet lokacija širom Gaze na kojima se ruševine drobe i pripremaju za ponovnu upotrebu.

Materijal se najprije sortira kako bi se uklonili metal, čelične šipke i drugi materijali, nakon čega se beton usitnjava do komada veličine klikera ili manjeg kamenja.

UNDP raspolaže sa sedam drobilica, a dvije su tokom protekle godine obnovili lokalni inženjeri u Gazi, jer zbog ograničenja nije bilo moguće dopremiti novu opremu.

Usitnjeni materijal koristi se za popravku puteva i popunjavanje rupa, ali i za podizanje šatora i privremenih skloništa iznad nivoa kišnice i kanalizacije.

Nehal Abu Hassan iz WFP-a kazala je da je kvalitet takvog materijala slabiji od uobičajenih građevinskih materijala, ali da trenutno nema druge mogućnosti.

"Ovi materijali se ne mogu porediti s prirodnim materijalima koji se inače koriste za izgradnju puteva. Njihov kvalitet je niži i teško je raditi s njima. Ali nema alternative. Ova rješenja nam je nametnula stvarnost u kojoj živimo", kazala je Abu Hassan.

Radove dodatno otežava stanje postojeće mehanizacije. Većina opreme u Gazi je dotrajala, često se kvari, a nedostaju rezervni dijelovi, motorno ulje i druga sredstva potrebna za njeno održavanje.

Ispod ruševina mogli bi biti hiljade tijela

Poseban problem predstavljaju ljudski ostaci koji bi se još mogli nalaziti ispod ruševina.

Prema procjenama koje navodi UNDP, između 8.000 i 10.000 tijela moglo bi se još uvijek nalaziti zatrpano.

UNDP sarađuje s organizacijama, među kojima je i Međunarodni komitet Crvenog križa, kako bi se identificirale lokacije na kojima bi mogli biti ljudski ostaci i dale prednost njihovom pronalasku tokom uklanjanja ruševina.

"Radimo i na forenzičkom procesu identifikacije ostataka kako bismo osigurali da se s njima postupa na odgovarajući način, da se poštuju vjerska prava na ukop te da se porodicama osiguraju potrebna dokumentacija i potvrde. To je izuzetno važno za porodice u Gazi", rekao je Cilliers.

Za mnoge porodice ruševine nisu samo građevinski otpad.

"Ruševine na nekim područjima ljudima ne predstavljaju samo otpad; one predstavljaju cijeli njihov život i uspomene. U nekim slučajevima ispod ruševina još uvijek mogu biti tijela. Zbog toga je njihovo uklanjanje veoma osjetljivo pitanje za porodice i zajednice", kazala je Abu Hassan.

Neeksplodirane bombe dodatna prijetnja

Timovi koji rade na uklanjanju ruševina suočavaju se i s velikim rizikom od neeksplodiranih ubojnih sredstava.

UNDP i WFP sarađuju s UN-ovom službom za uklanjanje mina, britanskom organizacijom Halo Trust i drugim organizacijama kako bi prije početka radova identificirali područja u kojima bi mogla biti neeksplodirana sredstva.

Zbog ograničenih kapaciteta, sva takva sredstva nije moguće ukloniti ili deaktivirati. Timovi mogu identificirati opasna područja i označiti ih kako bi zaštitili radnike i stanovništvo.

Dodatni rizik predstavljaju azbest i drugi opasni materijali koji se nalaze u ruševinama, kao i oštećene zgrade koje bi se mogle iznenada urušiti.

Uprkos svim naporima, iz UNDP-a upozoravaju da je napredak u ranoj fazi obnove spor, prvenstveno zbog ograničenja u dopremanju potrebne opreme i usluga.