Koliko treba trajati osnovna škola u Sarajevu? Da li je skraćivanje osnovnog obrazovanja put do kvalitetnije nastave

Kandidat SDA za Skupštinu Kantona Sarajevo Kerim Balić u svojoj predizbornoj kampanji najavio je da će se zalagati za ukidanje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i povratak na raniji sistem osmogodišnje osnovne škole.

"U našoj predizbornoj platfrormi cilj je da čim prije budemo mogli ukinemo devetogodišnje obrazovanje i vratimo ga na osam godina. U ovoj globalnoj utakmici kada je svaki mjesec važan i kada je konkurencija ogromna, nema potrebe da naša djeca gube godinu dana, istakao je Balić u svojoj objavi.

Tim povodom kontaktirali smo Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo, odakle su nam istakli da devetogodišnje osnovno obrazovanje nije uvedeno odlukom ovog kantona već da je riječ o procesu koji je započeo na nivou BiH, a zatim se provodio kroz različite obrazovne sisteme.

Temelji za reformu osnovnog obrazovanja postavljeni su i Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH 2003. godine kojim je definisano da ovo obrazovanje, između ostalog, traje devet godina

Usljed fragmentovanog sistema obrazovanja (U FBiH na nivou kantona, u RS-u na nivou entiteta) u BiH uvođenje nije teklo istovremeno u svojim administrativnim jedinicama: Republika Srpska uvodi već u školskoj 2003/2004. godini, a Kanton Sarajevo i pojedini kantoni u 2004/2005. godini.

"Često se stvara pogrešan utisak da su učenici uvođenjem devetogodišnjeg obrazovanja 'izgubili' jednu godinu. Nisu. Djeca su ranije krenula u osnovnu školu, odnosno obrazovanje je počinjalo u ranijoj dobi i osnovna škola traje jednu godinu duže, a učenici sa isto godina života završavaju osnovnu školu kao i ranije", istaknuto je.

Smatraju da je opravdano analizirati efekte ovog sistema, ali i da to mora biti zasnovano na relevantnim podacima i stručnim pokazateljima.

Šta kažu istraživanja

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) je 2012. godine u okviru projekta i istraživanja Evaluacija u obrazovanju-Postavljanje mjerila za evaluaciju reforme devetogodišnjeg obrazovanja kroz evaluaciju učeničkih postignuća koristila različite instrumente, među njima testove iz bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i matematike u svrhu utvrđivanja učeničkih postignuća završnog razreda osnovnog obrazovanja. Na temelju analize slijedi da su slični pokazatelji utvrđeni i u istraživanju provedenom na kraju VIII razreda osnovne škole 2008. godine iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika:

Iz matematike je sljedeća situacija:

Istraživanja kojima se mjere učenička postignuća iz određenih nastavnih predmeta na nivou BiH nije bilo. Međutim, BiH je učestvovala u međunarodnim istraživanjima kao što je TIMSS 2009 za osmi razred i tada su učenici iz matematike postigli slične rezultate kao u okviru istraživanja koje je provela APOSO. TIMSS daje skalu na 4 nivoa postignuća pri čemu treba voditi računa da se procenti zbirno ne sabiraju do 100%, već ukazuju na kumulativne proporcije.

Učenici su u TIMSS 2007 pokazali nivo postignuća ispod međunarodnog nivoa za matematiku, kao i za prirodne nauke.

Zašto je pokrenuta ova reforma

Kako su nam odgovorili iz resornog ministarstva, motivi ovog zakona su usklađivanje s evropskim standardima, rano uključivanje djece u formalno obrazovanje, modifikacija nastavnih planova i programa, unapređenje sistema evaluacije.

"Promjena osmogodišnjeg ili devetogodišnjeg modela imala bi šire sistemske, pravne i organizacione posljedice i zahtijevala bi ozbiljnu stručnu analizu na nivou Bosne i Hercegovine, uz uvažavanje nadležnosti različitih nivoa vlasti", istakli su.

Napominju i da je fokus KS na kurikularnoj reformi koja je zasnovana na ishodima učenja i radi reviziju nastavnih planova i programa na osnovu iskustava iz dosadašnje primjene

"Ako je cilj kvalitetnije i manje opterećeno obrazovanje, onda rješenje ne vidimo u pukoj promjeni broja godina školovanja. Broj godina sam po sebi ne garantuje ni kvalitet ni rasterećenost obrazovanja. Zemlje svijeta započinjanje formalnog odgoja i obrazovanja djece rješavaju u okviru svog konteksta, međunarodnih iskustava kao i pokazatelja međunarodnih istraživanja u obrazovanju (PISA, TIMSS, PIRLS i sl.) Mnogo je važnije šta se u tih osam ili devet godina uči, na koji način se uči i šta učenik na kraju zaista zna, umije i može primijeniti", naveli su.

Ističu da suština nije samo u tome koliko godina dijete provede u školi, nego šta mu tih godina škola pruža.

"Ako želimo rasterećenog učenika, kvalitetniju nastavu i bolje rezultate, onda istovremeno moramo razgovarati o ishodima učenja, kurikulumima, načinu poučavanja, podršci i ukupnom kvalitetu obrazovnog procesa što kontinuirano radimo posljednjih pet godina. Ishodi učenja rasterećuju nastavni program tako što pomjeraju fokus s obimnog sadržaja i memorisanja činjenica na konkretna znanja, vještine i primjenu naučenog u praksi, a to je upravo ono što je trenutno prisutno u nastavnoj praksi Kantona Sarajevo. Posebno zabrinjava kada se ovako složeno pitanje pokušava svesti na jednostavno predizborno obećanje-osam umjesto devet godina", saopćeno je.

Iz ovog ministarstva poručuju da obrazovanje nije tema za populističke poruke niti prostor za obećanja koja nisu praćena stručnom analizom, podacima i odgovorima na pitanje šta takva promjena konkretno donosi djeci.

"O obrazovanju se ne može odlučivati prema tome šta dobro zvuči u predizbornoj kampanji. Ako želimo mijenjati sistem, onda moramo znati zašto ga mijenjamo, šta želimo postići i kakve će posljedice ta promjena imati. Djeca i njihovo obrazovanje zaslužuju mnogo više od politički atraktivne, ali stručno neutemeljene parole", zaključeno je.

"Fokus na kvalitetu, ne skraćivanju"

Nastavnik bh. književnosti i B/H/S jezika i raniji voditelj obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo Namir Ibrahimović smatra da se radi o istom obrazovanju.

"Ono što potpuno zabrinjava jeste da postoje političari koji smatraju da je godina u školi godina koju je neko izgubio. Umjesto da bude obrnuto, što je moguće više boravka u obrazovnom sistemu", naveo je on te dodao:

Navodi kako predlagatelj ovog "vraćanja školovanja" ne navodi nijedan jedini razlog zašto je to bitno osim jednog ličnog jer je on završio osmogodišnju školu pa "šta mu fali".

"Komentar koji suštinski najviše govori o samom kandidatu na ovim izborima, ali zanemaruje mnogo važniji problem, a to je pitanje kvaliteta obrazovanja. Nažalost, obrazovanje u BiH nije kvalitetno, svejedno je li osmogodišnja ili devetogodišnja osnovna škola, je li se radi o srednjim školama, gimnazijama, ili usmjerenim, ili srednjim stručnim školama, potpuno je svejedno, kao i visoko obrazovanje", rekao je Ibrahimović.

Smatra da bi političari trebali zagovarati drugačiju vrstu obrazovanja.

"Trebali bi tražiti kvalitet, insistirati da se uspostavi sistem praćenja onoga što se radi unutar same škole. Trebali bi posvetiti svoju političku kampanju na nečemu što bi bilo naglasak na nastavnike, kako im pomoći da njihovo stručno usavršavanje bude na mnogo većem nivou nego što je to do sada, da pitaju nastavnike i nastavnice šta je potrebno, gdje su sada prepreke da bi mladi ljudi koji se nalaze u obrazovnom sistemu imali bolje prilike", istakao je on.

Politika bi trebala naglašavati, dodaje Ibrahimović, da nije bitno koliko će neko ko dolazi iz porodica sa visokim socioekonomskim statusom imati obrazovanje, nego da se više pitaju šta se događa sa djecom iz marginaliziranih grupa, na koji način školski sistem njima pomaže ili odmaže, gdje im je prepreka...

"Političari zaboravljaju da u zadnjem ispitivanju odlaska ili želje mladih da odu iz ove zemlje, kao jedan od tri najvažnija razloga zašto bi oni zapravo išli iz ove zemlje, je i loš kvalitet obrazovanja. Ako bi se okrenula ta vrsta kampanje na priču o kvalitetnom obrazovanju, siguran sam da bismo mi bili na početku nečega što bi bio potpuno drugačiji društveni odnos prema obrazovnom sistemu, prema svima onima koji čine obrazovni sistem i da bismo možda mogli pronaći način kako da poboljšamo sam kvalitet", naglasio je on.

Ibrahimović smatra da bi u BiH trebao zagovarati sve suprotno od onoga što je izneseno u Sloveniji, gdje je također postojao sličan prijedlog.

"Bez obzira na sve, iako su na zadnjim rezultatima PISA 15-godišnjaci u Sloveniji imali nešto niže rezultate nego prethodnih godina, obrazovanje u toj zemlji je još uvijek iznad prosjeka OECD zemalja i oni imaju odličnu osnovu da nastave da popravljaju i koriguju obrazovni sistem. Bosna i Hercegovina, na jedinom istraživanju na kojem je učestvovala 2018. godine, ima polovinu funkcionalno nepismenih učenika i država bi trebala posvetiti pažnju kvalitetu obrazovanja, a ne zapravo prepisivati glupe ideje iz nekih drugih političkih ideologija", smatra on.

BiH samo jednom bila dio PISA testiranja

Bosna i Hercegovina je prvi put učestvovala u PISA testiranju (Program za međunarodnu procjenu postignuća učenika) kada su se učenici iz BiH pridružili više od pola miliona 15-godišnjaka iz 79 zemalja.

Rezultati za sve zemlje objavljeni su u Sarajevu 3. decembra 2019. godine, a BiH se od 79. zemalja koliko ih je učestvovalo našla na 62. mjestu.

Kako je rekla Žaneta Džumhur iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO), svaki drugi učenik u BiH je funkcionalno nepismen te su najlošija postignuća bila iz prirodnih nauka.

Više od 85 posto učenika je vjerovalo da će im obrazovanje osigurati bolju budućnost i zaposlenje te da se trud u obrazovanju isplati, što je bio ohrabrujući podatak.

To je bio jedini put da je naša zemlja učestvovala jer je vlast u RS-u dala saglasnost za učešće na PISA testiranju uz uslov da rezultati učenika iz RS-a budu izdvojeni.