Kako kriza utječe na poslove u SAD-u i u kakav se režim vratilo tržište rada

Podaci američkog Ministarstva rada pokazuju da je broj otvorenih pozicija porastao sa revidiranih 7,18 miliona u junu na 7,27 miliona u julu. Istovremeno je zabilježen pad otpuštanja, ali i manji broj radnika koji dobrovoljno napuštaju posao, što se obično smatra pokazateljem slabijeg povjerenja u mogućnost brzog pronalaska novog zaposlenja.

Ukupno zapošljavanje, prije odbitka onih koji su ostali bez posla ili dali otkaz, palo je na 5,1 milion sa 5,3 miliona iz juna. Američko tržište rada tako ne pokazuje snažan zamah, ali i dalje ostaje otporno uprkos energetskom šoku povezanom sa sukobom s Iranom, koji dodatno pritišće porodične budžete.

Tokom ove godine poslodavci u SAD-u, uključujući kompanije, neprofitne organizacije i državne agencije, u prosjeku su dodavali 61.000 neto radnih mjesta mjesečno. To je više nego 2025. godine, kada je mjesečni rast zaposlenosti bio ispod 10.000, što je bio najslabiji učinak van recesije od 2002. godine, uz negativan utjecaj visokih kamatnih stopa i neizvjesnosti izazvane Trumpovim carinama.

Iako zapošljavanje ostaje slabo, ni otpuštanja nisu izražena. Stopa nezaposlenosti zadržala se na niskih 4,1 posto, dok broj novih zahtjeva za naknade za nezaposlene iz sedmice u sedmicu ostaje nizak.

Heather Long, glavna ekonomistica Navy Federal Credit Uniona, ocijenila je stanje riječima:

"Tržište rada se vratilo u režim malog otpuštanja i malog zapošljavanja. Kompanije postaju opreznije kako se rat s Iranom odugovlači, a troškovi zaduživanja rastu."

Uoči novih podataka o zapošljavanju za august, ekonomisti očekuju da će biti pokazano otvaranje 65.000 radnih mjesta i rast stope nezaposlenosti na 4,2 posto.