Šta treba znati o ratu u Upravnom odboru UIO i zašto Vlada FBiH stidljivo traži novac od RS-a koji joj pripada

Da bi se radnici mogli rasporediti na novoizgrađeni granični prijelaz Gradiška, koji spaja Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, neophodne su izmjene pravilnika o sistematizaciji. I ta, na prvi pogled proceduralna stvar sada je kamen spoticanja zbog čega novi granični prijelaz još izvjesno vrijeme neće biti u funkciji.

Baš tu proceduralnu stvar kao polugu za ostvarivanje nekih drugih ciljeva počeo je koristiti Zijad Krnjić, čovjek koji je u septmebru 2021. godine imenovan kao ekspert ispred Vlade Federacije BiH u Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), tijela koje konsenzusom mora donijeti izmjene spomenutog pravilnika.

Dakle, aktuelna Vlada FBiH nema nikakav utjecaj na Krnjića, jer je on imenovan za vrijeme mandata SDA na petogodišnji mandat, a ne postoje nikakvi mehanizmi za njegovu smjenu.

Zašto Krnjić ne želi dati saglasnost?

Razlog leži u činjenici da isti Upravni odbor UIO, koji treba konsenzusom izglasati pravilnik UIO, već duže od dvije godine odbija da se na dnevni red stavi i da se utvrde novi koeficijenti na osnovu kojih entiteti i Distrikt Brčko dijele novac prikupljen od PDV-a.

Entiteti i Distrikt Brčko inače dijele novac od PDV-a tako što se izračunavaju koeficijenti na bazi krajnje potrošnje na tromjesečnom nivou. Posljednji put kada su utvrđeni ti koeficijenti je za period juni - septembar 2023. godine, od tada se podjela vrši po tom koeficijentu prema kojem Federaciji BiH pripada 62, RS-u 34,44 a Brčkom 3,59 posto.

Federacija smatra da zbog obima potrošnje zaslužuje mnogo više prihoda od UIO nego što dobija na osnovu koeficijenta po kojem se ravnaju. Prema tome RS bi dobijao manje novca, a stoga i ne pristaju na novi dogovor o novim koeficijentima.

Drugim riječima predsjednik UO UIO Srđan Amidžić krši zakon jer već godinama odbija donošenje nove odluke o raspodjeli novca od PDV-a.

Prema gruboj procjeni FBiH od RS-a za ovaj period potražuje preko 120 miliona KM i svaki mjesec FBiH gubi novac zbog spomenute blokade Amidžića. Zbog svega ovoga postoje i krivične prijave i tužbe, no pravosuđe BiH još uvijek šuti.

S druge strane i RS potražuje oko 30 miliona KM od putarina za autoputeve i puteve, no mnogo je veći iznos koji na mjesečnom nivou gubi FBiH. Zvaničnici iz RS-a su toga svjesni i već duže od dvije godine odbijaju saradnju jer bi to značilo manje novca za taj entitet.

Krnjić stoga koristi situaciju s pravilnikom koji je neophodan za stavljanje u funkciju novog graničnog prijelaza, kako bi privolio zvaničnike iz RS-a da se konačno dogovori novi koeficijent za podjelu novca od PDV-a.

Šta po tom pitanju radi Vlada FBiH?

Aktuelna Vlada FBiH ne može ništa učiniti da natjera Krnjića da promijeni mišljenje u vezi spomenutog pravilnika. Njegovo postupanje premijer Nermin Nikšić komentirao je kao politiku SDA, koja je imenovala Krnjića i koji svjesno blokira otvaranje novog graničnog prijelaza. No, postavlja se pitanje šta je Vlada FBiH uradila u prethodne dvije godine da na politički ili neki drugi način zaustavi odliv novca iz FBiH?

Član UO UIO je i ministar finansija u Vladi FBiH Toni Kraljević. Postavlja se pitanje, šta su Kraljević, ali i Vlada FBiH uradili da se SNSD dovede u poziciju da prihvati nove koeficijente za podjelu novca od PDV-a. Koji su to manevri trebali bi znati oni koji obnašaju funkcije, no to što Vlada FBiH nema kontrolu nad Krnjićem, ne znači da se treba pomiriti s tim da FBiH mjesečno gubi veliki iznos novca od podjele PDV-a. Drugim riječima, odgovornost je obostrana.

Zastoji na granici znače usporenu privredu, veće gužve i štetu za građane. No, i zbog dvogodišenjg, eklatantnog kršenja zakona Srđana Amidžića entitet FBiH također mjesečno gubi veliki novac od PDV-a. Vlada FBiH s ene bi smjela pomiriti s takvim stanjem već intenzivirati sve mehanizme koje politika dopušta da bi se zaustavilo gubljenje novca, a i kako bi novoizgrađeni granični prijelaz što prije bio u funkciji.