Šta nadležni u Kantonu Sarajevo rade na rješavanju problema zagađenog zraka?
Krvavac je na početku razgovora kazala da želi prokomentarisati često ponavljane alarmantne tvrdnje da se nalazimo na vrhu liste najzagađenjijh gradova svijeta.
Neslavna lista
"Prije neki dan sam pročitala informaciju o 10 najzagađenijih gradova u Evropi među kojim nema Sarajeva. Nekada nas svrstavaju u najzagađenije glavne gradove, ali svo ovo rangiranje ovisi od izvora koji plasira te informacije, načina mjerenja i korištenja različitih metodologija za proračun indexa kvaliteta zraka", kaže Krvacac.
Dodaje da brojna područja nisu nikako pokrivena referentnim uređajima za monitoring zraka, nego se koriste jeftini senzori sa naprednom informatičkom podrškom i prenose informacije koje treba uzimati sa rezervom.
"Ne želim negirati da zimi počesto imamo visoke koncentracije čvrstih čestica u zraku, ali se najčešće ne zadržavaju duži period. Mi ulažemo velika sredstva za obavljanje kvalitetnog monitoringa sa referentnim metodama, kalibrisanom opremom i dajemo validirane podatke u skladu sa važećim propisima, tako da su to službeni podaci koje treba koristiti kod ocjene kvaliteta zraka", ističe Krvavac.
Na naše pitanje šta je do sada urađeno na rješavanju problema zagađenog zraka odgovara da se dosta radi, ali u odnosu na prirodu i dimenzije problema sigurno nedovoljno.
"Pri tome treba imati u vidu brojne faktore koji utiču na stanje zagađenosti u gotovo cijeloj državi. Najčešće je fokus na Sarajevu, jer imamo dobar monitoring, preduzimamo interventne mjere kada dođe do naglog pogoršanja kvaliteta zraka i vrlo smo transparentni u svim procesima. Kad govorimo o faktorima ne smijemo zanemariti opšte stanje ekonomije, materijalnog standarda građana, ustavne isparcelisanosti, nedostatke regulative na nivou države,a i drugim nivoima, nedostatka specijaliziranih i stručnih institucija, kadrovskih resursa, inspekcijskih službi, nezainteresovanosti donosilaca odluka, nerazvijene svijesti o posljedicama na zdravlje itd.", kaže Krvavac.
Stroga kontrola
Objašnjava da su bogatije zemlje uglavnom riješile probleme zagađenosti zraka na način da su uredili sektore iz kojih potiče zagađenje i to urbanizam i građenje, energetiku, centralizovali sisteme grijanja, standardizovali peći i kotlove i uveli strogu kontrolu prodaje i ugradnje, zatim koriste kvalitetne energente.
"Razvili su laboratorije za mjerenje i inspekcije za sankcionisanje. U sektoru saobraćaja uredili su javni prijevoz, koriste niskoemisiona vozila, razvijaju sve vidove urbane mobilnosti, imaju moderne vozne parkove i slično. U domenu industrije koriste najsavremenije alate strateške procjene uticaja na okoliš, integralne prevencije i kontrole zagađenja, uveli su čiste tehnologije, jak nadzor i strogo poštivanje principa 'zagađivač plaća' itd.. Međutim, i pored svega toga povremeno imaju epizode zagađenja, ali u manjim razmjerama", objašnjava Krvavac.
Trenutno se radi na usaglašavanju nove strožije Direktive o zraku, kako bi se smanjili štetni uticaji na zdravlje stanovništva, što zahtijeva Svjetska zdravstvena organizacija.
"Kanton Sarajevo je pripremio sve stručne podloge, imamo definisane probleme i strateške ciljeve, ali nam nedostaju kapaciteti za provedbu. Mi kao Ministarstvo smo okrenuti na sektor zgradarstva i grijanja, dok Ministarstvo saobraćaja radi dosta projekata koji se tiču i redukcije zagađenja iz ovog izvora", objašnjava nam.
Izrada registra
Smatra da je sektor industrije, iako najmanji po doprinosu , jako zanemaren sa stanovišta emisija štetnih materija iz tehnoloških procesa, loše regulative i inspekcijskog nadzora koji je podijeljen između Federacije i Kantona.
"Mi provodimo projekte energijske efikasnosti javnih i privatnih objekata, stimulišemo zamjenu sistema grijanja i energenata, subvencioniramo nove gasne priključke itd. U toku je izrada savremenog informacionog sistema registra svih zagađivača u Kantonu Sarajevo koji će po prvi put biti izrađen na GIS podlogama i biti javno dostupan putem geoportala Kantona Sarajevo", kaže.
U Kantonu Sarajevo će također biti realiziran kapitalni projekt koji se odnosi na smanjenje zagađivanja iz individualnih ložišta te je pripremljena Strategija ograničenja korištenja uglja i čvrstog goriva za naredni desetogodišnji period.
Strategija će vrlo brzo biti upućena Skupštini na usvajanje, a podrazumijeva provedbu organizacionih, planerskih i mjera energijske efikasnosti oko 20.000 individualnih objekata.
"Pošto se radi o velikim sredstvima za implementaciju, očekuje se kredit od Svjetske banke koji će biti usmjeren na jačanje upravljanja, sanaciju individualnih ložišta, nabavku niskoemisionih vozila i uvođenje zona niske emisije gdje će biti ograničen pristup određenim kategorijama vozila koji najviše zagađuju zrak", kaže Krvavac.
Potrebna reorganizacija
Dodaje da je unutar Ministarstva nužno napraviti reorganizaciju poslova kako bi mogli preuzeti ključnu koordinacionu ulogu za provedbu Strategije i vođenje registra ,ali i za ostale projekte koji se očekuju u budućnosti.
"Trebamo što prije vratiti dimnjačarstvo i uspostaviti ovu strukturu prema primjerima dobre prakse ostalih zemalja EU i regiona jer je to jedini način da se za veliki broj individualnih ložišta u Kantonu Sarajevo uspostavi sistem nadzora i monitoringa. Inspekcijske službe su znatno podkapacitirane i neophodno je restruktuirati i povećati broj inspektora u narednom periodu kako bi mogli odgovoriti obavezama koje se pred njih stavljaju", navodi Krvavac.
Naglašava da se emisije moraju smanjiti, ali nikada nije isključeno da se usljed specifičnosti sarajevske kotline ne dese povremene epizode zagađenja.
