Ukupan promet često u rangu prosječnog granapa: Šta je razlog slabom trgovanju na Sarajevskoj berzi
Posmatrajući i prethodne dane, promet nije bio mnogo bolji, a vjerovatno najveći šok predstavljao je podatak da 2. juna na Sarajevskoj berzi nije bilo zaključenih transakcija.
Da li je problem sistemske prirode ili je riječ o prolaznom trendu za Klix.ba govorio je direktor banjalučke Advantis Broker kompanije Branko Kecman.
Na početku razgovora, Kecman ističe kako se za slabije rezultate na berzi mogu navesti dva razloga.
"Prije svega manjak materijala za trgovanje. Nadam se da će Komisija za vrijednosne papire u novom sazivu izmijeniti regulative da se dozvole novi instrumenti i generalno unaprijedi tržište. Ne možete imati investitora ako on nema šta da kupi. Ako imate 10.000 KM uštede, šta vas treba potaknuti da odete brokeru i kažete da hoćete da kupite nešto sa Sarajevske berze? S druge strane, možete kupiti dionice Applea. Šta je to što vas može ponukati da kupite nešto što domaća kompanija ima, a Apple nema", objašnjava Kecman na početku razgovora.
Pored toga, veliki problem predstavljaju i kompanije koje nisu raspoložene za berzansku trgovinu.
"S druge strane kompanije moraju biti takve, ako pričamo o dionicama, da žele da imaju druge vlasnike. To nažalost kod nas nije često praksa. Berze se hrane novim kompanijama koje izvoze kroz inicijalnu javnu ponudu. Mi smo na Banjalučkoj berzi imali jednu samo. Na Sarajevskoj berzi nije bila nijedna. Jedino su u Hrvatskoj nešto napravili na Zagrebačkoj berzi", ističe Kecman.
Tržište kapitala kao strateška stvar za državu
Jedan od načina na koji se može unaprijediti poslovanje odnosi se i na dužničke vrijednosne papire.
"Može se dosta toga uraditi sa dužničkim vrijednosnim papirima. Na Banjalučkoj berzi je taj promet dominantan, a to nažalost na Sarajevskoj berzi nije urađeno. Općine i gradovi nisu prepoznali zaduživanje putem emisija municipalnih obveznica, kompanije nisu prepoznale, a ni banke. Komisija za vrijednosne papire sada radi nešto po tom pitanju", pojašnjava.
Ipak, Kecman ističe kako je, ukoliko se stvari posmatraju generalno, potrebno napraviti jednu sveobuhvatnu reformu koja se odnosi prije svega na fondove.
"Tu su i novi fondovi, ne oni koji su nastali u procesu privatizacije prikupljanjem certifikata, a nema ih puno. Raiffeisen je napravio jedan fond koji ponovo dominantno ulaže u obveznice i depozite te inostranstvo. Tu je potrebna sveukupna reforma. Nije urađena reforma fondova. Problem je bio taj što je Komisija za vrijednosne papire bila u tehničkom mandatu duži niz godina i to je rezultat neunapređenja regulatornog okvira. Vi konstantno morate investitoru nuditi nešto novo", mišljenja je Kecman.
Naravno, veliku ulogu u cijelom sistemu igra i država i drugi nivoi vlasti koji tržište kapitala nisu prepoznali kao ključno, odnosno strateško.
"Naša politika nije navela tržište kapitala kao stratešku stvar za državu. Ne pričamo o nivoima vlasti. Sarajevska pivara je nastala za vrijeme Osmanskog carstva, preživjela pet sistem kao dioničko društvo. Slična je stvar sa fabrikama duhana u Banjoj Lucii Sarajevu. Mi to imamo u svojoj historiji, ali je problem što politika nije rekla da je to tržište strateška stvar za koju se trebamo boriti. Ako Vlada FBiH kaže da je Sarajevska berza strateška stvar, to znači da možemo naprimjer osnovati fondove trećeg stuba. Odluka je na ključnim ljudima u državi da kažu da podržavaju Komisiju i da žele radikalne izmjene sistema te njegovo unapređenje", govori Kecman te naglašava kako je u svijetu potpuno normalno da se dio štednje građana usmjeri na berzu, ali da na tim berzama postoji i široka ponuda.
Kada se općenito govori o radu berzi u svijetu, veliku ulogu u poslovanju ima i samo povjerenje investitora za određena ulaganja i trgovinu dionicama kompanija. Nemali broj puta, dionice brojnih kompanija širom svijeta padale su zbog niza razloga koji se odnose kako na ekonomsku krizu, tako i na ratove, ali i na niz korupcijskih i drugih skandala u određenim kompanijama čime se narušio i sam imidž države.
Sredinom aprila ove godine, u Bosni i Hercegovini otvoren je novi slučaj privrednog kriminala koji se odnosi na niz krivičnih djela kako fizičkih lica tako i društava za upravljanje fondovima.
Između ostalog, dio optužnice odnosi se i na tzv. manipulaciju na tržištu, a koja se dovodi u vezu sa prometom dionica. Tim povodom, Kecman je objasnio kako i takva dešavanja definitivno mogu utjecati na rad berze.
"Takve stvari apsolutno odbijaju ljude. Osnovna stvar berze jeste povjerenje. Primjera radi, odlučite da kupite dionice Applea. Mislite li da će izvršni direktor Tim Cook ukrasti 100 dolara ili platiti automobil 30.000 dolara više nego što treba? Ili da sistemski Američka komisija za vrijednosne papire neće zaštiti vas na tržištu? Mi za tržište kapitala kažemo uređeno tržište kapitala. Moraju postojati pravila i igrači na tržištu koji to definišu", rekao je Kecman.
Na kraju razgovora, tržište kapitala u Bosni i Hercegovini uporedio je sa generalnom situacijom u društvu.
"Kakvo je društvo generalno, tržište kapitala ne može biti izdvojeno ostrvo gdje je sve idealno. Međutim, ako postoji strateška želja, to se može polako rješavati", rekao je u razgovoru za Klix.ba Branko Kecman.
