Kuda plovi izraelski brod: Netanyahu će opet biti premijer, ali je potpisao i "pakt sa đavolom"

Uprkos tome što je uslijed brojnih korupcijskih skandala Netanyahu praktički izgubio vlast tokom 2021. godine, predsjednik Likuda nikada nije krio kako namjerava ponovo da se vrati na izraelski politički tron. Ukoliko se uzme u obzir činjenica da je vladu u odlasku činilo osam stranaka različitog spektra, Netanyahuu za povratak nije preostalo ništa drugo nego da koalira sa svima koji su ostali po strani u tom procesu.

Nažalost, politički gledano, u ponudi nije ostalo ništa što bi se moglo smatrati koliko-toliko umjereno. Vlast će osim Likuda činiti Netanyahuovi dugogodišnji partneri iz stranke Shas te Ujedinjenog judaizma Tore (UTJ). Osim njih, ovu vladu bi trebale činiti još tri stranke koje se na izraelskoj političkoj sceni opisuju kao ekstremističke.

To su Religijski cionizam koju predvodi Bezazel Smotrich, Otzma Yehudit, stranka koja sebe opisuje kao antiarapskom i jednom od onih koja ima korijenje u Kach pokretu te pokret Noam, još jedna ekstremistička stranka koja je svoj put započela 2019. godine.

Ekstremne ideologije

Ko su pripadnici Lehava pokreta koji su učestvovali na nedavnim protestima u Jerusalemu

Ono što karakteriše partije koje će učestvovati s Likudom u formiranju nove vlade jeste i to što svaka od njih u svom izbornom programu ima želju za provođenjem određenih politika koje se mogu protumačiti kao usmjerene protiv određene kategorije stanovnika.

Bilo da se radi o Arapima kao što je to slučaj sa strankom Otzma Yehudit, pokretom Noam koji je usmjeren protiv LGBT zajednice ili Ujedinjenim judaizmom Tore koji konkretno nije protiv određenih kategorija stanovništva, ali traži znatno veću i povlastice za članove Haredi zajednice u Izraelu.

Uprkos tome što se Netanyahu ranije pokazao kao osoba koja, vođena prije svega svojim interesima, može također promovirati desničarske ideje koliko god je to potrebno, nova vlada bi i zahtjevi koji se već sada pojavljuju mogli bi predstavljati izazov i za ovog politički itekako iskusnog zvaničnika.

Pitanje policije i širenje moći ministra

Prije svega, glavobolju za Netanyahua mogli bi predstavljati ministri koji će se vjerovatno naći u novoj vladi. Jedan od njih je i predsjednik stranke Otzma Yehudit Itamar Ben Gvir koji bi se prema pisanju izraelskih medija trebao naći na poziciji ministra sigurnosti.

Još od ranije, Ben Gvir je u Izraelu slovio kao ekstremistički zvaničnik koji je svoje političke ideje crpio iz nekadašnjeg pokreta Kach, koju je osnovao ekstremni desničar Meir Kahane.

Organizaciji je zabranjen rad 1994. godine, a pokret je proglašen terorističkim u SAD-u, Evropskoj uniji, Japanu, ali i u samom Izraelu. Također, promoviranje ekstremne ideologije kahanizma zabranjeno je u izraelskom parlamentu. Između ostalog, Kach pokret je imao za cilj zabranu brakova i asimilacije Jevreja i Arapa. Iako je Ben-Gvir kasnije tokom političkog života odstupio od određenih stavova Kach pokreta, i dalje ne krije kako uvažava učenje Meira Kahanea.

Osim ekstremističkih stavova samih po sebi, Ben-Gvir je i uoči formiranja nove vlasti i prije samog polaganja zakletve kroz inicijative u parlamentu stvorio uslove koji bi mu mogli potencijalno obezbijediti veliku moć ukoliko dođe na ministarsku poziciju.

Naime, prema pisanju izraelskih medija, Benjamin Netanyahu je pristao na Ben-Gvirov zahtjev da donese zakon koji će okončati zabranu rada u Knessetu pojedincima koji su ranije poticali na rasizam. Baš zbog ovog člana Ustava Izraela, blokiran je ulazak Kach partije u izraelski parlament krajem osamdesetih godina.

Drugi potencijalni problem odnosi se na izmjene zakona o policijskim snagama koje je izraelski parlament odobrio u prvom čitanju, a koje bi mogle dovesti do neravnoteže moći i značajnog proširenja ministarskih ovlasti u radu nad policijom. Osim toga, Ben-Gvir bi novim zakonom preuzeo kontrolu nad jedinicom granične policije što je posao koji je do sada obavljala izraelska vojska.

"Zakonom Ben-Gvira, policija i njeno rukovodstvo bili bi podređeni ministru nacionalne sigurnosti i bili bi pod kontrolom vlade. Istovremeno, zakon proglašava policijskog komesara, koji nije član vlade, najvišim komandnim autoritetom snaga. Ostalo je nejasno kako će se to odigrati u praksi, s obzirom da je pozicija podređena ministru", navodi se.

Također, Ben-Gvir je sa Netanyahuom dogovorio i formiranje novog odjela u sigurnosnoj agenciji Shin Bet koja će se posvetiti borbi protiv kriminala u arapskom društvu. S obzirom na činjenicu da je vođa ove partije ranije javno iznosio svoje antiarapske stavove i pozivao na deportaciju Arapa, ovo je odluka koja bi potencijalno mogla izazvati niz novih nereda između stanovnika u Izraelu.

Izuzeća u vojsci, Zapadna obala

Osim Itamara Ben-Gvira, Netanyahuu bi u novoj vladi problem mogli predstavljati i drugi partneri, naročito stranke Ujedinjeni judaizam Tore (UTJ).

Tokom razgovora sa predstavnicima ove partije, izraelski mediji su prenijeli informaciju kako su zvaničnici ove stranke pred mandatara iznijeli nekoliko zahtjeva.

Jedan od njih uključuje izmjene zakona o vojnoj službi kojim bi se napravilo izuzeće od vojne službe za one Jevreje koji pohađaju vjerske studije.

"Vojna služba je obavezna za većinu izraelskih Jevreja, ali ultra-ortodoksci često dobijaju izuzeće kako bi nastavili svoje vjerske studije. Neki od najekstremnijih vjernika odbijaju čak i da se prijave za takvo izuzeće, što često dovodi do hapšenja", navodi The Times of Israel.

Drugi zahtjevi, koji za sada nisu usvojeni, ali o kojima će se raspravljati nakon zvaničnog formiranja vlade odnose se na izmjene Zakona o povratku.

"Kamen temeljac u odnosu Izraela sa Jevrejima u dijaspori, Zakon o povratku utvrđuje da Jevrej, ili unuk ili dijete Jevreja, ima pravo na izraelsko državljanstvo", navodi se u objašnjenju.

Ipak, predstavnici UTJ-a tražili su od Netanyahua da se ovaj zakon izmijeni te da se utvrde znatno rigoroznija pravila za dobijanje izraelskog državljanstva.

Na kraju, pitanje koje je također jednako bitno kada govorimo o formiranju nove vlade jeste odnos sa Palestincima, naročito onima koji se nalaze na Zapadnoj obali.

U cilju dogovora sa još jednim partnerom, Netanyahuov Likud i Religijski cionizam dogovorili su da ilegalna naselja na Zapadnoj obali stave pod direktnu kontrolu izraelskih ministarstava.

"Na osnovu dokumenta koji je objavljen, u roku od 60 dana od dana polaganja zakletve vlade biće donijeta odluka vlade kojom će se legalizovati spomenuta naselja, koje izraelska desnica naziva mladim naseljima. Postoji oko 100 ilegalnih naselja na Zapadnoj obali i u obavještenju Cionističke stranke nije objašnjeno koliko će ih biti ovlašteno, ali kampanja za legalizaciju i anektiranje naselja fokusirala se na oko 70 novonastalih zajednica", pojašnjava Jerusalem Post.

Naravno, ovakva odluka i eventualno novi nemiri na Zapadnoj obali, gotovo pa sigurno ponovno bi pokrenuli val nasilja koji bi se proširio cijelom zemljom, a na kraju bi stigao i u Pojas Gaze gdje bi predstavnici Hamasa, ali i sve prisutnijeg Islamskog džihada Palestine vojno odgovorili na dešavanja na Zapadnoj obali.

Mandatar nove izraelske vlade Benjamin Netanyahu ranije se pokazao kao osoba koja često zna izigrati koalicione partnere. Sve što je načelno dogovoreno, ne mora biti u praksi i ispunjeno.

Međutim, za razliku od ranijih vlada, Netanyahu je na neki način potpisao "pakt sa đavolom" te je u proces formiranja vlasti ušao sa političkim pokretima koji gaje ekstremne ideje. S obzirom na dosadašnje ponašanje, gotovo je pa sigurno kako stranke neće odustati od svojih zahtjeva te će od prvog dana formiranja vlasti vršiti pritisak na Netanyahua da ispuni njihove želje.

Ukoliko ih ispuni, neminovno će doći do reakcije sa druge strane. Ukoliko sa druge strane, odluči da eskivira određene dogovore, mogao bi se suočiti s novom nestabilnošću većine i tako Izrael uvući u novu krizu gdje bi novi izbori ponovo bili jedino realno rješenje.