Cholletova razmišljanja o BiH: Ko je bio vodilja ujedinjenja i zašto se sve "isplatilo"
Bila je 2013. godina kada je Foreign Policy objavio tekst o sastanku ministra odbrane SAD-a Chucka Hagela i ministra odbrane BiH Zekerijaha Osmića. Za stolom je bio i tadašnji pomoćnik odbrane SAD-a Derek Chollet.
U tekstu FP-a prenesena su zapažanja Cholleta koji na početku kaže kako je razmišljao o tome kako je rat u BiH, koji je nekada "progutao Washington, mogao tako izblijedjeti u mraku".
Chollet je, kao i njegov mentor Holbrooke, proveo veći dio svoje karijere pod utjecajem ratnih dešavanja u Bosni Hercegovini. U knjizi iz 2005. godine, "Put do Dejtonskog sporazuma: Studija o američkom državnom stvaralaštvu", prolog počinje grubim podsjećanjem na neophodnost američke diplomatije i mišića.
"Od 1991. do 1995. kriza u Bosni bacila je mračnu sjenu na američku vanjsku politiku. Sva druga postignuća u inostranstvu tokom tih godina bila su umanjena krvarenjem Bosne. To je slomilo povjerenje svijeta u američko vodstvo i moć."
Za Cholleta, kratki sastanak 16. marta 2013. godine s ministrom odbrane SAD-a i BiH, bio je dalek od 1995. godine, kada je bosanska kriza vrila. Ali ga je naveo na razmišljanje...
"Jučer sam odvojio trenutak da razmislim koliko su daleko stigli“, rekao je, ali je odbio priliku da priča o svom putovanju.
“Ovo je bila zemlja kojoj prije 17 godina većina ljudi nije davala mnogo šanse i pitala se zašto bi Sjedinjene Američke Države stavile 20.000 muškaraca i žena u vojne uniforme, kao dio misije NATO-a, da pomognu ovim ljudima. Bilo je zadovoljstvo pokazati da se takav trud može isplatiti i da se isplati", kazao je.
U tekstu Foreign Policy prije sedam godina navodi se da Bosna i Hercegovina više jedva bilježi pažnju u Washingtonu, što se pokazalo i u narednim godinama sve do danas, kada je na sceni najdublja politička kriza od Dejtona i kada se Amerika na neki način ponovo aktivirala na Balkanu.
"Nakon što se ministar odbrane Chuck Hagel sastao s Osmićem, Pentagon je objavio kratko saopćenje u kojem je naznačio da je Hagel izrazio podršku reformama bosanske vojske i obećao da će pomoći u rješavanju njihovih zabrinutosti oko NATO-ovog zbrinjavanja municije i reformi logistike, kao i reformi bosanskohercegovačke vojske, kao i komplikovano unutrašnje pitanje uknjižbe vojne imovine", navedeno je.
Međutim, Chollet je smatrao da je taj sastanak značio mnogo više od toga.
"Za vrijeme sastanka palo mi je na pamet da toliko toga čime se svakodnevno bavimo i svakako ono čime se sekretar svakodnevno bavi su najteža pitanja koja su pravi problemi", rekao je on i nastavio: "Rijetko da se tokom dana bavimo pitanjima koja su za nas prilike. A to su bili problemi koji su zahvatili prethodne administracije."
"U maju 1995. godine diskusija je ovdje u Washingtonu bila o tome da li bi NATO trebao izvršiti zračne napade u Bosni ili ne", ispričao je Chollet.
Zatim je uslijedio genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, a zatim Dejtonski mirovni sporazum.
"Ali danas se bosanska vojska smatra vodiljom u ujedinjenju zemlje i guranju ka članstvu u NATO-u", navodi se.
Upravo Oružane snage BiH, najveći reformski uspjeh domaćih lidera uz pomoć međunarodne zajednice, danas pokušava rasformirati član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik.
Chollet je tada kazao da su zemlje na Balkanu '90-ih dominirale američkom pažnjom, ali iz zabrinjavajućih razloga. No, danas je Hrvatska članica NATO-a, a BiH je ipak napravila napredak u godinama nakon Dejtona.
"Oružane snage su na mnogo načina bile vodilja ujedinjenja zemlje, u smislu institucionalnog zbližavanja tri strane (Bosanaca, Srba i Hrvata).
"Bio je to emotivan susret", rekao je, i za ministra Hagela, koji je nakon završetka rata nekoliko puta posjetio Bosnu kao senator.
Za stolom je 13. marta 2013. godine bio i generalpukovnik Curtis Scaparrotti, direktor Zajedničkog štaba, koji je u decembru 1995. bio jedan od 20.000 američkih vojnika koji su raspoređeni u Bosnu kao dio mirovnih snaga NATO-a.
Chollet, inače autor knjige "Tajna historija Dejtona" je tada govorio da američki zvaničnici pomažu BiH da "promisli" o procesu pripreme Akcionog plana za članstvo (MAP), početnog koraka ka pridruživanju NATO-u.
"To je težak politički proces za njih, koliko se tiče njihove unutrašnje politike, koliko i bilo čega vojnog", rekao je. NATO i Evropska unija također su uključeni u osiguravanje da Bosna i Hercegovina ispunjava standarde u političkim, ekonomskim i društvenim sferama.
Dolazak Cholleta u Sarajevo naredne sedmice može se posmatrati i kao američka diplomatska ofanziva s ciljem obuzdavanja planova i namjera vlasti u RS-u na čelu s Miloradom Dodikom, koji žele povući nadležnosti s nivoa BiH na entitetski nivo. Među njima su i Oružane snage BiH.
Lider SNSD-a je već najavio da će RS formirati svoju vojsku, što je izazvalo burne reakcije, kako domaćih političara, tako i evropskih i američkih funkcionera.
