Kako su nekada izgledale kuće, opijati i oružje: Kustosica o prahistorijskom životu u BiH
"Riječ je o izuzetno teškom i kompleksnom procesu, ne samo zbog toga što je stalni postav najzahtjevnija muzeološka forma, već i zbog okolnosti u kojima se nalazimo zbog nedostatka kadra, finansija i niza drugih poteškoća", kazala je Marić, dodajući da su na koncu uspjeli na jedan pregledan, jasan i zanimljiv način predstaviti najstariji period ljudske prošlosti.
Cilj izložbe je približiti svakodnevni život prahistorijskog čovjeka novim generacijama posjetilaca, a to se postiglo različitim temama koje su se hronološki nizale.
"Od preko 100.000 predmeta koliko ih ima na odjeljenju za arheologiju odabrano je oko 3.000 najreprezentativnijih predmeta koji pričaju priču o prahistoriji. Izložba je organizirana hronološki, počevši od paleolita odnosno srednjeg paleolita pa sve do rimskih osvajanja. Međutim, kroz tu hronologiju materijal je izložen prema različitim temama pa tako primjerice imamo predstavljene neolitske kulture. Isto tako i određene teme koje su bitne za neolit poput proizvodnje i ukrašavanja keramike ili neolitske prehrane", kazala je, dodajući da se nada su uspjeli zanimljivim pristupom posjetiocima predstaviti kako je tada izgledao život.
Nastavlja da se izložba prostire na dva sprata, na prizemlju je predstavljen materijal iz kamenog doba, a na galeriji su izloženi predmeti iz metalnog doba - kasnog brončanog i željeznog doba.
"Poseban fenomen predstavlja čamac pronađen u Donjoj Dolini kod Bosanske Gradiške, kojeg se ljudi najviše i sjećaju iz prošle izložbe. S obzirom na to da je zauzimao veliki prostor, a nalazio se u prizemlju u vitrini. Međutim, mi smo se sada odlučili na nešto sasvim neobično te smo ga podigli, tako da čamac sada stoji u zraku. Time je središnji prostor oslobođen, a eksponat se sada najbolje vidi s galerije", navela je.
Pojašnjavajući sam koncept izložbe Marić kaže da bi posjetioci pažnju trebali posvetiti prahistorijskim igračkama i nakitu, kao i butmirskim figurama, naoružanju i nošnji.
"Osim čamca koji će zasigurno zaintrigirati posjetioce, mislim da će publici biti zanimljive i rekonstrukcije kuća, s obzirom na to da se u sklopu izložbe nalaze dvije rekonstrukcije nastambi. Rekonstrukcija neolitske kuće urađena je na temelju radova Alojza Benca, odnosno kuće s lokaliteta Obre II kod Kaknja. Isto tako imamo i rekonstrukciju željeznodobne kuće koja je rađena prema nastambi s lokaliteta Pod kod Bugojna", kazala je.
Također, među interesantnije dijelove ubrajaja se i segment posvećen alkoholu i opijatima iz prahistorijskog doba.
Stručnjakinja Marić potom se dotakla same konzervacije čamca, koja je kompleksna te je zahtijevala punu posvećenost, kao i mnogo vremena.
"Nakon konsultacija s restauratorima iz Italije koji su određeno vrijeme bili ovdje, počeli su radovi. Čitav proces konzervacije i restauracije uradili su stručnjaci Zemaljskog muzeja, na šta smo stvarno ponosni. Bio je to dugotrajan proces ne samo zbog veličine čamca, nego što su ovo generalno zahtjevni poslovi jer je riječ o propadljivom materijalu - drvetu. Ipak smo čamcu uspjeli vratiti stari sjaj", dodala je.
Poznata je činjenica da se brojni historijski nalazi ne čuvaju u svojim matičnim zemljama već su u sklopu muzeja širom svijeta. Takav nalaz su i Glasinačka kolica iz prahistorijskog perioda koja se od pronalaska pa do danas nalaze u muzeju u Beču.
Nameće se pitanje koliko ovakvih predmeta iz prahistorijskog vremena nije u posjedu Zemaljskog muzeja, kao i da li će oni biti prikazani na određen način u stalnoj izložbi.
"Mali broj predmeta, koji uglavnom potječu s istraživanja s kraja 19. stoljeća kada još uvijek nije postojao Zemaljski muzej, završio je u različitim muzejima, što u Zagrebu, Splitu, a primarno u Beču. U tom kontekstu najzanimljiviji predmet su Glasinačka votivna kolica, kojima smo posvetili jedan dio izložbe", dodala je.
Kustosica ističe da postavka počinje i završava s Glasinačkim kolicima odnosno njihovom replikom koju su na poklon dobili od Historijskog muzeja iz Beča.
Zanimalo nas je kako je vršen odabir predmeta koji će biti izloženi u stalnoj postavki, a kustosica ističe da je od velike pomoći bila prošla izložba.
"Osnova je bila na prijašnjoj prahistorijskoj izložbi, jer je riječ o najvažnijim predmetima koji su bili izloženi. Dio materijala je obogaćen novim nalazima i nekim drugim koji su se uklopili u novu koncepciju. Zanimljivo je da izložba nema niti jedan fragment keramike, nego je sva izložena keramika rekonstruirana, to se radi prema postojećoj literaturi", navela je.
Vrlo je bitno naglasiti da priča ne počinje samo od današnjih stručnjaka, jer je rekonstrukcija keramike bila moguća zahvaljujući predanom radu arheologa iz prošlog stoljeća.
"Mi samo nastavljamo ono što je bilo vrlo kvalitetno, snažno i dobro i nadamo se da ćemo tako nešto ostaviti i za budućnost. Zbog toga smo u prvom dijelu izložbe jedan dio posvetili zaslužnim stručnjacima prije nas. Bitno je da se ljudi upoznaju sa istaknutim arheolozima iz prve generacije s kraja 19. i 20. stoljeća. To su sve imena koja su izgradila bh. arheologiju i Zemaljski muzej", zaključila je.
