Intervju / Miro Purivatra pred otvorenje 27. SFF-a: Ovo je naznaka povratka normalnom životu

Koliko i šta ste naučili kroz organizaciju festivala u pandemiji?

Ulazimo u dvadesetsedmo izdanje spremni, dočekujemo zvijezde regije, nekoliko svjetskih gostiju koji su bili spremni da putuju te pripremamo praznik filma, susret filmskih profesionalaca i ljubitelja filma nakon toliko mjeseci pauze – naravno, sve u skladu s anticovid mjerama, što je veliki organizacijski izazov. Siguran sam da će ovo jedinstveno festivalsko izdanje pokazati još jednom svu snagu i važnost umjetnosti i zajedništva.

Upravo je pandemija glavna tema filma koji otvara ovogodišnji festival. Jeste li već pregledali "Deset u pola" i, ako jeste, kakvo je vaše mišljenje o ovom ostvarenju?

Sarajevo Film Festival, odnosno Obala Art Centar je jedan od producenata filma "Deset u pola" Danisa Tanovića. Donosimo još jednu sarajevsku priču, ovaj put smještenu u samo srce Baščaršije i to u vrijeme pandemije. Dovoljno za dobru najavu. Ne bih puno govorio o filmu prije nego što ga publika vidi. Mogu samo reći da je cijela ekipa filma, na čelu s Danisom Tanovićem, učinila ogroman napor da film bude snimljen i završen za ekskluzivno prikazivanje na Sarajevo Film Festivalu.

Snimiti i uraditi postprodukciju za svega 4 mjeseca je zaista nemoguća misija, ali evo nas tu gdje jesmo, “Deset u pola” je spreman za svjetsku premijeru u petak, 13. augusta. S nestrpljenjem očekujemo prve komentare publike.

Želim napomenuti da uz "Deset u pola", na otvaranju festivala prikazujemo i omnibus "Pisma s krajeva svijeta", čiji su autori prva, izvanredno talentovana klasa studenata sarajevske film.factory akademije kultnog reditelja Béle Tarra - danas okupljeni u kreativni kolektiv pod imenom Bistrik7, ponovo dolaze u Sarajevo, s raznih krajeva svijeta. Oni nam nude svoje priče i razmišljanja o životu tokom pandemije. Svjetska premijera ovog filma je u popularnom Vatrogascu.

Siguran sam da će otvaranje festivala biti u znaku velikog povratka publike u kinodvorane i otvorena kina te, nadajmo se, naznaka povratka normalnom životu.

Kapaciteti svih kina su prilagođeni epidemiološkim mjerama, ali smo zato nastojali povećati broj lokacija i omogućiti svim zaintersiranim ljubiteljima filma gledanje filmova na velikom platnu, što je nezamjenjivo iskustvo. I ove godine se festival odvija i u Mostaru, u Ljetnom kinu Cineplexx Plaza Mostar, a poslije festivala filmove prikazujemo i na Tvrđavi u Jajcu.

Novi Tanovićev film je još jedan dokaz da nastavljate tradiciju pružanja podrške bh. filmovima. Pored ovog filma, na festivalu ćemo gledati i "Quo Vadis, Aida?" Bh. kinematografija je, uprkos pandemiji, obogaćena mnoštvom sjajnih novih ostvarenja. Koliko je, prema vašem mišljenju, pandemija Covida-19 utjecala na bh. kinematografiju i njihovu promociju?

Kada je riječ o budžetu, u BiH je od planiranog iznosa od 4 miliona KM u 2020. godini Fondacija za kinematografiju dobila 1,7 miliona KM, a ove godine je odobren budžet od samo 1,26 miliona KM. Dakle, nimalo optimistične vijesti za budućnost bh. kinematografije.

Posjeta kinima je u 2020. manja za više od 70 posto u odnosu na godinu ranije. Ipak, i u pandemiji je bh. film "spasio" kina – kada je sve bilo zatvoreno, a snimanja prekinuta, premijere prolongirane, upravo je bh. film bio taj koji je omogućio rad kinima, djelom i kroz, već spomenutu, uspješno pokrenutu online platformu za distribuciju filmova.

"Quo Vadis, Aida?" je čak i u takvim uvjetima – smanjenih kapaciteta i lockdowna bio najgledaniji bh. film u posljednjih 10 godina u domaćim kinima, a da ne spominjemo međunarodni uspjeh i nominaciju za Oscara. Svijetao primjer ulaganja u domaću produkciju je kompanija BH Telecom, koja u naredne tri godine planira investirati nekoliko miliona KM u produkciju audio-vizuelnog sadržaja, prije svega visokokvalitetnih TV serija koje će kreirati i režirati bh. autori.

Očekujemo i skoro donošenje dugo čekane uredbe o poticajima za produkciju AV sadržaja na nivou Kantona Sarajevo, koja bi omogućila kontinuitet produkcije i zapošljavanje između 100 i 300 filmskih profesionalaca te promociju Sarajeva kao UNESCO-ovog grada filma.

Finansijski i programski - koliko je pandemija promijenila festival?

U programskom smislu nema puno promjena – primjećuje se nešto manji broj prijavljenih filmova, ali ne i pad kvaliteta prijavljenih filmova. U programu je 230 filmova iz 65 zemalja, svi su na festivalskim lokacijama, samo TeenArena i Dječiji program idu online. No, važno je reći da Sarajevo Film Festival uvijek ide korak naprijed u odnosu na konkurenciju.

Ove godine imamo novu nagradu – Srce Sarajeva za TV serije, koja će u Sarajevu okupiti sve zvijezde koje su kreirale popularne regionalne TV serije te najbolje glumce u njima. Naravno, ponosni smo da dolazi i dobitnik Počasnog Srca Sarajeva Wim Wenders, a uz retrospektivu njegovih filmova imat ćemo priliku u programu Open Air gledati i njegov kultni film "Paris, Texas", dobitnika Zlatne palme na festivalu u Cannesu 1984., u kojem su u glavnim ulogama Harry Dean Stanton, Dean Stockwell i Nastassja Kinski, a brilijantnu fotografiju potpisuje Roby Muller. Želimo svim ljubiteljima filma pružiti jedinstveno iskustvo gledanja takvog remek-djela u društvu mnogobrojne publike, na velikom filmskom platnu, a film će predstaviti Wim Wenders.

U Sarajevo dolazi i Michel Franco s novim filmom "Novi poredak”, napetim trilerom koji se gleda u jednom dahu i za koji je Franco osvojio Srebrenog lava - veliku nagradu žirija na festivalu u Veneciji, a film ćemo gledati u programu Open Air u Ljetnom kinu Coca-Cola. Tom prilikom ćemo mu uručiti Počasno Srce Sarajeva, priznanje koje je ostalo neuručeno prošle godine. Veliko unapređenje kvaliteta festivala je i početak saradnje s novim multiplex kinocentrom Cineplexx (uz hotel Holiday) , tako da će i Marijin Dvor postati još jedno omiljeno festivalsko mjesto okupljanja zaljubljenika filma.

Finansijski – festival je kao brend pokazao svu svoju snagu time što su naši sponzori ostali uz nas, čak smo potpisali ugovore s nekim novim partnerima, što pokazuje opredijeljenost kompanija da i dalje podržavaju i jačaju kvalitet i image Sarajevo Film Festivala kao filmskog, kulturnog i društvenog događaja od opšteg značaja. Što se tiče državnih fondova, sigurno je da ogroman potenacijal kreativne industrije nije, još uvijek, dovoljno prepoznat, ne samo kada je riječ o Sarajevo Film Festivalu, nego i drugim važnim događajima. U stalnim smo razgovorima s predstavnicima vlasti i nadajmo se da će situacija biti konačno bolja za kulturu i film u Sarajevu i BiH.

Uz sve ove promjene, kakva je budućnost festivala? Prošle godine ste nam rekli da je u toku restrukturiranje (koje traje već pet godina). Kako napreduje ovaj proces i kakve nam promjene idu ususret?

Prvi dio procesa restrukturiranja festivala, koji je započet 2016. godine, je izuzetno uspješno završen. Do kraja 2019. godine završili smo gotovo sve planirane infrastrukturne promjene (prostorni, tehnološki i softverski segmenti festivala). Upravo kada smo krenuli u posljednju fazu restrukturiranja, koja se odnosi na ljudske resurse, pojavila se pandemija koja nas je u tome zaustavila. Tokom pandemije prioritet nam je bio sačuvati sve angažovane ljude kako od pandemije tako i od gubitka posla. U tome smo uspjeli i čitav tim je na okupu, što je i najveća vrijednost naše kompanije.

Upravo smo nastavili proces restrukturiranja i najavljujem da ćemo vrlo brzo, najkasnije do kraja ove godine, donijeti odluke koje će potvrditi moje opredjeljenje da mlađa generacija, koja je odrastala uz festival i stekla dovoljno znanja i iskustva, preuzima liderske i operativne pozicije na festivalu. Imam puno povjerenje u svoje saradnike i vjerujem da festival ima svijetlu budućnost, a to ćemo vidjeti već 2022. godine.