Šta znači zahtjev Republike Srpske da bude vidljivija u sljedećem PISA testiranju

"Ovakav model koriste mnoge zemlje, poput Azerbejdžana (gdje se posebno predstavljaju rezultati za Baku), Danske (gdje se posebno predstavljaju rezultati za Farska Ostrva), Kine (gdje se posebno predstavljaju rezultati za Hong Kong) i slično. To podrazumijeva potpisivanje Sporazuma o učešću Bosne i Hercegovine u programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) u 2022. godini i Sporazuma o uspostavljanju regije Republika Srpska u njenom učešću u PISA testiranju. Sve to podrazumijeva uključivanje Republike Srpske kao produženog regiona u procesu testiranja", konstatovali su u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.

Zašto ranije ništa nije bilo sporno

S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina već učestvovala u ovom testiranju, pitali smo ih zašto tada nije postojao ovaj zahtjev, odnosno zašto im tada ništa nije bilo sporno.

"Budući da je Republika Srpska bila uključena u ciklus testiranja 2018. godine, očekivalo se da će dobijeni rezultati testiranja biti prezentovani kroz pojedinačne obrazovne sisteme koji egzistiraju u Bosni i Hercegovini. Kako smo naveli, rezulati su prikazani sumarno za Bosnu i Hercegovinu te kao takvi ne mogu služiti obrazovnom sistemu Republike Srpske kao ocjena uspješnosti, niti osnov za kreiranje razvoja", poručili su.

Kako su potcrtali u odgovoru za Klix.ba, stajališta su da postoje stručni razlozi za utvrđivanje pridružene regije u procesu testiranja, zato što je analizom podataka iz 2018. utvrđeno da nema većih statističkih razlika u postignućima učenika unutar Bosne i Hercegovine. Onda su dodatno obrazložili prethodno navedeno.

"Dobijeni rezultati 2018. s niskom standardnom devijacijom prosječnih rezultata ukazuju na homogenost grupe, ali to opet ne ukazuje na reprezentativnost uzorka koji svojim svojstvima predstavlja određeni osnovni skup. U ovom slučaju osnovne skupove predstavljaju pojedinačni obrazovni sistemi entiteta, kantona i Brčko distrikta. U sredini gdje postoji nekoliko obrazovnih sistema, izvođenje generalizacija na osnovu proučavanja zajedničkog sistema i njegovog utjecaja ili pak efekata na znanje i postignuća učenika ne može biti statistički pouzdano niti naučno opravdano, budući da svaki obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini ima različite prisutne u procesu vaspitanja i obrazovanja učenika, koji ustvari predstavljaju različite varijable u pogledu utjecaja na postignuće i uspjeh učenika", naglasili su.

Ne negiraju opću ocjenu obrazovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini.

"Dobijeni podaci s niskom standardnom devijacijom aritmetičke sredine rezultata upućuju na činjenicu da nijedan obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini ne daje željeni doprinos na učeničko postignuće. I to jesu rezultati koji mogu koristiti svim obrazovnim vlastima u Bosni i Hercegovini. Međutim, odgovor na pitanje koji su to nedostaci pojedinih obrazovnih sistema i šta je potrebno mijenjati unutar svakog ili koji su to obrazovni postupci koji se nisu pokazali efikasnim i na koje postupke usmjeriti daljnju pedagošku praksu, s obrađenim podacima, kako je to vršeno 2018., nije moguće dobiti", ponovili su.

"Čekamo na odgovor Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine"

Sljedeće PISA testiranje bi trebalo biti već u jesen ove godine. Zbog toga smo Ministarstvo prosvjete i kulture pitali da li postoji rok kada se moraju očitovati po ovom pitanju. Tvrde da su to učinili, ali da nisu dobili odgovor od Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

"Ministarstvo prosvjete i kulture je 22. aprila ove godine od Ministarstva civilnih poslova tražilo informaciju u vezi s međunarodnim istraživanjem PISA, budući da je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske putem Predsjedništva Bosne i Hercegovine sredinom marta ove godine dobilo prijedlog Sporazuma o učešću Bosne i Hercegovine na PISA testiranju u 2022. Ministarstvo je dostavilo svoje mišljenje s opisom cjelokupnog procesa za ciklus PISA 2018, kao i za ciklus koji predstoji. Znači, Ministarstvo je tražilo informaciju o navedenom te predložilo dodatno usaglašavanje po pitanju sporazuma u dijelu koji nije usaglašen s obzirom na značaj i potencijalnu korist za sve učenike u Bosni i Hercegovini u oba entiteta, ali u skladu s ustavnim i zakonskim rješenjima u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj. Od Ministarstva civilnih poslova odgovor još nije stigao", istakli su.

Šta su uradili za poboljšanje obrazovanja

Rezultati posljednjeg PISA testiranja su pokazali da je svaki drugi 15-godišnjak u Bosni i Hercegovini funkcionalno nepismen. Shodno tome, pitali smo šta su učinili u međuvremenu da se poboljša školstvo.

"Dobijeni rezultati, kako smo već naveli, pokazuju da u svim obrazovnim sistemima Bosne i Hercegovina treba vršiti promjene. Na osnovu analize Ministarstva prosvjete i kulture o postignućima naših učenika, ministarstvo je utvrdilo da je potrebno ući u proces reforme obrazovnog sistema, na temelju čega je formiran i Ekspertski tim koji je usvojio Akcioni plan koji čini osnovu reformskog procesa, a koji je dostupan na web stranici Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske", ukazali su.

Konačnu saglasnost za učešće u PISA testiranju treba dati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo da rezultati PISA testiranja nisu jedina potvrda da je bosanskohercegovačko školstvo neadekvatno. To je pokazalo i Trends in International Mathematics and Science Study ili TIMSS testiranje od prije dvije godine.

Testiranje TIMSS-a

Bh. učenici znatno ispod svjetskog prosjeka znanja matematike i prirodnih nauka

Njime je testirano znanje učenika četvrtog razreda iz matematike i prirodnih nauka. Utvrđeno je da je njihovo znanje ispod prosječnog na svjetskom nivou. Prosjek iznosi 500 bodova, a đaci u Bosni i Hercegovini su na testu iz matematike imali 452 boda, a iz prirodnih nauka 459 bodova.