Cijena političke nestabilnosti ili zašto plaćamo tri puta veću kamatu od drugih
Međutim, podatak za državu zapravo skriva značajne razlike među entitetima. U posljednjem kvartalu 2020. godine — dakle još prije zaduženja Republike Srpske u Londonu — javni dug između entiteta je bio skoro izjednačen: 5,8 milijardi KM u RS-u i 6,2 milijardi KM u FBiH. Uzimajući u obzir aproksimativnu procjenu da je ekonomija Federacije BiH dva put veća od ekonomije Republike Srpske, činjenica je da je RS trenutno duplo zaduženiji.
Međutim, vodeće svjetske agencije za procjenu kreditnog rizika poput Standard & Poor’s i Moody’s procjenu vrše za čitavu državu, tako da je trenutni rejting Bosne i Hercegovine B, odnosno B3. Prema klasifikaciji ovih međunarodnih finansijskih kuća, on se dakle vodi kao špekulativan i podložan visokom političkom riziku, što se u konačnici odražava na cijenu duga.
Ovo je posebno jasno ukoliko se situacija u BiH poredi s ostalim zemljama iz okruženja poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, koje su posljednjih godina također izašle na Londonsku berzu. Iako sve tri države imaju viši nivo duga od Bosne i Hercegovine, one su ipak plaćale dosta nižu kamatnu stopu, čak i za duži vremenski rok otplate.
Tako je Sjeverna Makedonija ove godine prodala sedmogodišnje obveznice po kamatnoj stopi od 1,625 posto, Crna Gora prošle godine sedmogodišnje obveznice po kamatnoj stopi od 1,875 posto, a Srbija 2019. godine desetgodišnje obveznice po kamatnoj stopi od 1,5 posto. RS je prodao svoje obveznice po kuponskoj stopi od 4,75 posto ili tri puta većoj nego su imale zemlje u regiji prilikom izlazaka na Londonsku berzu.
Kako je ovo moguće?
Uzimajući u obzir da je BiH relativno nisko zadužena, jasno je da država zapravo plaća visoku cijenu političke nestabilnosti. Pored toga, za razliku od gore navedenih zemalja, za dug Republike Srpske ne garantira država Bosna i Hercegovina.
Iako to javno ne žele priznati, ovoga su čak svjesni i vodeći ljudi u Republici Srpskoj. U dokumentu koji je vezan za izlazak na Londonsku berzu, a koji je između ostalog potpisala i Vlada Republike Srpske, među glavnim rizicima emisije obveznica i ekonomije se navodi "politička i društvena nestabilnost". Pored toga, sama Vlada RS-a na 21. stranici ističe da "neuspjeh u provođenju ekonomskih, finansijskih i drugih reformi… ili ispunjavanju uvjeta povezanih s EU" može imati negativne posljedice za njenu ekonomiju i sposobnost da izvršava svoje obaveze.
Tako nažalost svi ljudi u ovoj državi plaćaju visoku cijenu samovolje, retorike i političke nestabilnosti, ali štetu zapravo najviše trpe građani Republike Srpske koji u konačnosti snose bespotrebne troškove duga od kojeg većina njih neće imati apsolutno nikakve koristi.
Emisija petogodišnjih obveznica RS-a na Londonskoj berzi u iznosu od 300 miliona eura pokazuje da se finansije ovog entiteta očito nalaze u velikim problemima i da bez ovog, ali i drugih trenutnih i budućih zaduženja, nije moguće pokriti očite budžetske rupe koje se očekuju u ovoj godini u ovom entitetu, kazao je ranije za portal Klix.ba ekonomista Damir Bećirović.
"Razlog ovakvog zaduživanja je prije svega što im je novac neophodan, a priča o kreditu MMF-a je zapala u ćorsokak. Tako veliko zaduženje na domaćem tržištu kapitala, iako bi bilo jeftinije, nije moguće, jer naši institucionalni investitori, prije svega banke, realno nemaju taj investicioni potencijal da otkupe jednu ovakvu emisiju od 700 miliona KM", kazao je Bećirović.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
